1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pogibija predsjednika: Šta dalje u Iranu?

John Silk | Agencije
20. maj 2024

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Amir Abdolahijan poginuli su u padu helikoptera na povratku iz Azerbejdžana. Raisi je bio viđen kao idući vrhovni vođa zemlje.

https://p.dw.com/p/4g3jv
Ebrahim Raisi
Ebrahim Raisi Foto: Iran's Presidency/WANA/Handout via REUTERS

Nakon sati neizvijesnosti, iranski mediji su u ponedjeljak ujutru potvrdili da je predsjednik zemlje, Ebrahim Raisi, prethodnog dana poginuo u padu helikoptera.

Helikopter je prevozio 63-godišnjeg ultrakonzervativnog predsjednika, kao i ministra spoljnih poslova Hoseina Amira Abdolahijana i druge zvaničnike iz posjete Azerbejdžanu.

Raisi je došao na vlast 2021. godine nakon što su konzervativni i umjereni rivali diskvalifikovani od strane tvrdolinijaškog nadzornog tijela, zamijenivši umjerenog predsjednika Hasana Rohanija.

Kakve posljedice će po Iran ostaviti nesreća?

 Ljudi mole za predsjednika Ebrahima Raisija na trgu Vali-e-Asr u centru Teherana (19. 05. 2024.)
Ljudi mole za predsjednika Ebrahima Raisija na trgu Vali-e-Asr u centru Teherana (19. 05. 2024.)Foto: Vahid Salemi/AP/picture alliance

Rođen 1960. godine u strogo religioznoj porodici u drugom po veličini gradu u zemlji, Mašhadu, Ebrahim Raisi je prošao kroz detaljno teološko školovanje.

Nosio je titulu hodžatoleslama, što bukvalno znači „autoritet u islamu“. U iranskoj religijskoj hijerarhiji, ta pozicija je odmah ispod ajatolaha.

Raisi je započeo karijeru dvije decenije nakon Islamske revolucije od 1979. godine kada je postavljen za glavnog tužioca u Karadžu, predgrađu Teherana.

To je bila prva od mnogih pozicija koje je obavljao u pravosuđu. Kasnije je postao sudija, a od 2019. godine je bio na čelu pravosuđa zemlje.

Raisijev period na vlasti

Raisi je često navođen kao favorit da naslijedi Alija Hameneija kao vrhovni vođa Irana.

Tokom Raisijevog mandata došlo je do zastoja u nuklearnim pregovorima sa Sjedinjenim Državama i do velikih nereda širom zemlje krajem 2022. godine nakon smrti Jine Mahse Amini koja je umrla u pritvoru nakon što je moralna policija uhapsila zbog navodno nepravilnog nošenja hidžaba.

Iran je takođe intenzivirao obogaćivanje uranijuma i podržao Rusiju u napadima na Ukrajinu.

Prošlog mjeseca, Iran je pokrenuo napad raketama i dronovima na Izrael usred sukoba u Gazi i nastavio da naoružava bliske grupe kao što su libanski Hezbolah i Hutijevci u Jemenu.

Ranije ovog mjeseca, Raisi je izjavio da „Iran podržava legitimnu odbranu palestinske nacije“, dok je pohvalio napore Hamasa u „otporu“.

Šta će se dalje dešavati?

Još prije nego što je smrt zvanično potvrđena, vrhovni vođa Ali Hamenei je pozvao Irance da „ne brinu“ o rukovodstvu zemlje, rekavši da „neće biti zastoja u radu zemlje“.

Prema članu 131 iranskog Ustava, ako predsjednik umre dok je na funkciji, prvi potpredsjednik preuzima dužnost, uz potvrdu vrhovnog vođe.

Savjet koji se sastoji od prvog potpredsjednika, predsjednika parlamenta i šefa pravosuđa mora zatim sprovesti izbore za novog predsjednika u roku od 50 dana.

Petodnevna žalost
Petodnevna žalostFoto: ran's Presidency/WANA via REUTERS

Iranski vjerski vođa, ajatolah Ali Hamenei, proglasio je pet dana državne žalosti nakon smrti predsjednika Raisija. Međunarodne reakcije već pristižu. Kao jedan od rijetkih zapadnih političara, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel izrazio je saučešće povodom smrti iranskog predsjednika i ministra vanjskih poslova. Od strane njemačke vlade još nije bilo reakcija.

 Omid Nouripour (Zeleni), ne vidi naznake da će doći do promjene kursa u Iranu. Iransko-njemački političar izjavio je za Spiegel: „Raisi lično snosi odgovornost za mnoge nepravedne presude i pogubljenja. Sada neće moći biti izveden pred sud.“ Prema njegovoj procjeni, režim će ostati agresivan i bez ovog jednog tvrdolinijaša.

Arapski svijet izražava saučešće

Iz arapskog svijeta pristižu brojna saučešća. Na primjer, katarski emir Tamim bin Hamad al-Thani napisao je na X-u, "svoje iskreno saučešće vladi i narodu Islamske Republike Iran."

Sirijski vođa Bašar al-Asad, koji je saveznik Irana, izrazio se slično. Prema državnoj novinskoj agenciji Sana, on je govorio o "bolnom incidentu."

Trodnevna državna žalost u Libanu

U Libanu je započela trodnevna državna žalost. Tamošnja Hezbolah milicija izrazila je saučešće. Hezbolah, kao i teroristička organizacija Hamas, dobija podršku iz Irana.

Vladimir Putin i Ebrahim Raisi (07.12.2023)
Vladimir Putin i Ebrahim Raisi (07.12.2023)Foto: Sergei Bobylyov/AFP/Getty Images

Hamas je saopštio da cijeni iranskog predsjednika i njegovog također poginulog ministra vanjskih poslova. Iran podržava Hamas finansijski i vojno. Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra Teheran je nazvao "uspjehom," ali negira svaku direktnu umiješanost u to. Raisi je u nedjelju pružio podršku Hamasu, rekavši da je "Palestina najvažnije pitanje islamskog svijeta," neposredno prije pada helikoptera.

Izrael negira umiješanost

Jedan izraelski vladin predstavnik izjavio je za agenciju Reuters da Izrael nema nikakve veze s padom helikoptera. "Nismo mi," rekao je predstavnik koji je želio ostati anoniman.

U aprilu je došlo do direktne konfrontacije između Irana i Izraela: prvi put je Iran sa svoje teritorije ispalio dronove i rakete na izraelsku teritoriju, nakon što je izraelska vojska, prema tvrdnjama Irana, ubila dva visoka predstavnika Iranske revolucionarne garde u Siriji.

"Pravi prijatelj Rusije"

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je saučešće Hameneiju, nazvavši Raisija "pravim prijateljem Rusije." Putin je u telegramu izjavio da je Raisi dao neprocjenjiv lični doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Irana. Putin je rekao da je narod Islamske Republike pogodila velika tragedija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu