Albanija prihvatila migracijski sporazum s Italijom

Albanski parlament je, kako se i očekivalo, prihvatio migracijski sporazum s Italijom. Time talijanske vlasti mogu ubuduće ljude koje spase na Sredozemnom moru izravno prevoziti u Albaniju. Tamo će oni u izbjegličkim logorima, koje će voditi talijanske vlasti, moći podnijeti zahtjev za azilom i čekati odluku o svom zahtjevu. A talijanske vlasti će ih moći, ako se odluče na to, brzo vratiti u zemlje njihovog podrijetla.

Parlament u albanskom glavnom gradu Tirani je odgovarajući zakon prihvatio glasovima vladajuće socijalističke stranke premijera Edija Rame i manje stranke PDIU. Za Zakon je glasovalo 77 od 140 zastupnika. Desna oporba je bojkotirala glasovanje o Zakonu, a kasnije je priopćila da taj sporazum šteti „nacionalnoj sigurnosti, teritorijalnoj cjelovitosti i javnim interesima".

„Dijeliti teret s EU-om"

Rama je izjavio da se radi o „podjeli tereta" s Europskom unijom čija dalekosežnost „nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu". On je taj sporazum označio kao gestu „solidarnosti" s Italijom koja je prihvatila tisuće Albanaca nakon pada komunističkog režima početkom 1990-ih godina.

Plan zbrinjavanja izbjeglica i migranata je odobrio i Ustavni sud u Tirani. On je zaključio da činjenica da će u centrima za azil vrijediti talijanski zakoni ne krši suverenost Albanije. Taj plan je podržala i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Albanija je od 2014. kandidatkinja za pristup Europskoj uniji.

Italija računa s 36.000 migranata godišnje

Za prvi prihvat migranata trebao bi služiti centar ograđen bodljikavom žicom u lučkom gradu Shengjinu. Tamo bi trebali biti obavljeni prvi medicinski pregledi i prva provjera izgleda tih migranata da dobiju azil.

Iz Shengjina bi migranti onda trebali biti prebačeni u izbjeglički centar u Gjaderu, sedam kilometara dalje prema unutrašnjosti, u kojem može biti smješteno maksimalno 3.000 ljudi. Po talijanskim navodima tamo bi trebalo biti smješteno 36.000 migranata godišnje, što znači da bi oni tamo boravili najviše mjesec dana. Centrima će upravljati talijanske vlasti, one će se brinuti i za sigurnost, a Italija će snositi i sve troškove. Albanska policija će pomagati samo kod vanjske sigurnosti.

U izbjegličkim logorima neće biti smještane osobe kojima je potrebna posebna zaštita, kao primjerice maloljetne osobe bez pratnje, trudnice, invalidi, starije osobe ili žrtve trgovine ljudima, kažu u Rimu. Centri u Albaniji nisu predviđeni ni za one migrante koji čamcima dođu do talijanske obale ili koje spase civilni brodovi, nego samo one ljude koje talijanske vlasti nađu u međunarodnim vodama i spase ih.

Aktivisti za ljudska prava strahuju od ilegalnog zatvaranja

Aktivisti za ljudska prava kritiziraju te planove. Oni tvrde da takvi postupci talijanskih vlasti podrazumijevaju ilegalno zatvaranje. Osim toga kažu da predsjednik albanske vlade Rama nije djelovao transparentno i nije taj naum podvrgao javnoj raspravi. Organizacija za ljudska prava International Rescue Committee (IRC) kritizira sporazum kao „nehuman", Amnesty International ga smatra „ilegalnim i neprovedivim".

U Italiji su oba doma parlamenta već odobrila migracijski sporazum. Italija je nastojala dobiti potporu drugih članica EU-a u zbrinjavanju sve većeg broja migranata. Po navodima ministarstva unutarnjih poslova u Rimu broj migranata koji su stigli u Italiju porastao je 2023. za 50 posto u usporedbi s 2022. godinom. U Italiju je prošle godine stiglo 155.750 migranata, među kojima je bilo više od 17.000 maloljetnih osoba bez pratnje.

aj/ARD