Iranski demonstranti na meti režima

16. rujna prošle godine 22-godišnja Kurdkinja Jina Mahsa Amini umrla je u pritvoru iranske "moralne policije". Bila je privedena zbog navodno nepropisnog nošenja hidžaba. Nakon njene smrti, mlade Iranke predvodile su najveći protestni pokret koji je Iran vidio posljednjih desetljeća. Građanski nemiri predstavljali su izazov bez presedana za vladare Islamske Republike. Vlasti su odgovorile brutalno: tisuće je demonstranata uhapšeno, stotine prosvijednika su ubijeni na cesti ili pogubljeni nakon kratkih sudskih procesa.

Godinu dana nakon smrti Jine Mahse Amini, vlasti u Iranu imaju na meti sve što bi upućivalo na protest koji bi mogao eskalirati na sličan način. Pomno se prate članovi obitelji onih koji su izgubili život tijekom prosvijeda.

Na meti su porodice žrtava

Proteklih dana uhapšeno je nekoliko članova porodica ubijenih demonstranata. Među njima je i Mashallah Karami, otac demonstranta Mohammada Mehdija Karamija, koji je zatvoren i pogubljen u siječnju 2023. Otac Karami je priveden 21. kolovoza.

Grupe za ljudska prava izvijestile su da je u proteklih pet mjeseci uhapšeno oko 70 ljudi, koji su izgubili svoje najmilije u protestima. 5. rujna priveden je i ujak Jine Mahse Amin.

Jedan dobro informiran izvor u Iranu, koji je iz sigurnosnih razloga želio ostati anoniman, rekao je da vlasti ciljaju i na okupljanja na grobovima ubijenih tijekom demonstracija. Prema ovom izvoru, snage sigurnosti smatraju ožalošćene porodice potencijalnim katalizatorom za ponovno oživljavanje protesta u Iranu.

Tako je u srpnju uhapšeno osam osoba, koje su se okupile u blizini groba Mehrshada Shahidinejada, 20-godišnjeg studenta, ubijenog u listopadu 2022. za vrijeme protesta u gradu Arak. Osuđeni su na šest godina zatvora i 74 udarca bičem.

Izvori u Saqqezu u provinciji Kurdistan, rodnom gradu Jine Mahse Amini i nekadašnjem centru protesta, kažu da su u blizini njenog groba postavljene nove nadzorne kamere. Zvaničnici iranske vlade tvrde da su kamere namijenjene kontroli saobraćaja.

Pritisak na civilno društvo i univerzitete

Uz prismotru ožalošćenih porodica, iranske vlasti povećavaju pritisak i na društvene aktiviste i novinare, kažnjavajući ih strogim zatvorskim kaznama. Među njima je i 75-godišnji novinar Keyvan Samimi, koji je 28. kolovoza osuđen na šest godina zatvora. Samini je nedavno uz kauciju pušten iz zatvora da se brani sa slobode pod optužbom za "zavjeru protiv nacionalne sigurnosti".

Jedna aktivistkinja za prava žena je u razgovoru za DW, pod uvjetom da ostane anonimna, rekla da su se posljednjih tjedana pojavili novi slučajevi represije protiv političkih i građanskih aktivista u Iranu, koje se optužuju za aktivnosti protiv režima. Ona kaže da su snage sigurnosti naglasile, da ukoliko netko bude ponovo uhapšen, nikada neće biti pušten iz zatvora.

Snage sigurnosti su također upozorile aktiviste da, ako protesti ponovo krenu, moraju izbjegavati izlazak na ulicu i trebaju ostati u svjim domovima. Ako ih policija otkrije na ulici, odmah će biti pritvoreni.

Tijekom protekle godine, iranska sveučilišta su bila glavni centri protesta. Kako se približavala godišnjica smrti Jine Mahse Amini, sveučilišni profesori su se također sve više nalazili na meti. U raznim gradovima širom Irana, desetci profesora, koji su kritizirali postupke vlade prema demonstrantima i studentskim zahtjevima, izbačeni su, suspendirani ili penzionirani ranije nego što je predviđeno - iz neutvrđenih razloga.

Nedavno su jedne novine sa sjedištem u Teheranu izvijestile da je u protekle dvije godine više od 110 profesora, kritičnih prema uvjetima koji vladaju u zemlji, izbačeno sa sveučilišta.

Demonstranti najavljuju nastavak protesta

Unatoč svim ovim prijetnjama, vijesti i objave na društvenim mrežama ukazuju da duh otpora u iranskom društvu još uvijek postoji. Demonstranti, posebno žene i mladi, i dalje su spremni sudjelovati na protestnim skupovima koji se održavaju povodom godišnjice smrti Jine Mahse Amini.

Aktivistkinja za prava žena Elham Modarresi, koja je bila u zatvoru od studenog 2022. do kraja siječnja 2023., rekla je za DW iz Turske da ju je vrijeme u zatvoru učinilo "jačom" i "tisuću puta otpornijom".

Druga bivša politička zatvorenica, koja je željela ostati anonimna, naglašava da je stroga akcija policije "pokazivanje moći" iranskog sigurnosnog aparata, kako bi se stvorili strah i zabrinutost u iranskom društvu, posebno među političkim i građanskim aktivistima.

Aktivistkinja Modarresi, koja je na liječenju u Turskoj zbog oboljenja jetre, koje se pogoršalo tijekom njenog boravka u zatvoru, rekla je da se iranski narod više ne boji demonstracije moći od strane režima. "Islamska Republika mora znati da ne može spriječiti naše proteste trpanjem ljudi u zatvore i represijom. Naprotiv, svaki politički zatvorenik je velika prijetnja Islamskoj Republici, jer se ljudi sve manje boje zatvora i represije", rekla je Modaressi.

Ona se prisjetila da je sa 12 godina privedena zbog odbijanja nošenja obveznog hidžaba i zato što je obukla crvene cipele. "Sa samo 12 godina bila sam u zatvoru među ubojicama. Tjerali su me da čistim sve toalete. Prvu torturu doživjela sam sa 12 godina”, rekla je ona. "Pa čega bih se još trebala bojati?"

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu