Izbori u Bjelorusiji: ni slobodni ni pošteni

Parlamentarni izbori u Bjelorusiji održani su prvi put nakon spornih predsjedničkih izbora u ljeto 2020. poslije kojih su uslijedili masovni prosvjedi. Izbori su protekli bez incidenata, objavila je Izborna komisija u Minsku nakon zatvaranja birališta (25.2.).

Također se navodi da se na izbore odazvalo 72,98 birača. Osim 110 zastupnika u saveznom parlamentu, birano je i oko 12.000 članova komunalnih skupština. Rezultati do sada nisu priopćeni.

Izbori bez prave oporbe

Neovisni izborni promatrači sa Zapada nisu bili pozvani. Kandidirati su se smjele samo četiri stranke, koje su sve na liniji vlastodršca Aleksandra Lukašenka. Desetak drugih stranaka je već prošle godine dobilo zabranu sudjelovanja na izborima.

Sjedinjene Američke Države su to zato proglasile „prividnim izborima". Izbori su održani „u klimi straha u kojoj se izborni procesi ne mogu označiti kao demokratski", rekao je Matthew Miller, glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova.

Svetlana Tihanovskaja, čelnica bjeloruske oporbe koja se nalazi u egzilu, ove je izbore nazvala farsom. „Na glasačkim listićima nema osoba koje bi ponudile prave promjene, jer je režim dozvolio sudjelovanje samo marionetama koje su njemu po volji", rekla je Tihanovskaja u jednom videu. Oporba, koja je pozvala na bojkot izbora, kritizirala je da su birališta više dana bila dostupna bez kontrole i zaštite. To je otvorilo vrata manipulacijama, priopćila je oporba.

Lukašenko će ponovo kandidirati

Lukašenko je najavio svoju ponovnu kandidaturu na idućim predsjedničkim izborima, ali nije naveo kada bi oni trebali biti održani. „Nijedan odgovoran predsjednik neće na cjedilu ostaviti svoj narod koji ga je slijedio u borbu", rekao je Lukašenko, a prenijeli su državni mediji. I uputio poruku ono malo oporbe koja je još preostala: „Ne brinite, mi ćemo raditi onako kako je nužno za Bjelorusiju."

Ovaj 69-godišnjak je na čelu Bjelorusije od 1994. godine. On je jedan od najvažnijih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rusija je svoj agresorski rat protiv Ukrajine prije dvije godine započela upravo s bjeloruskog teritorija.

Nakon zadnjih predsjedničkih izbora 2020. godine u Bjelorusiji su izbili višetjedni prosvjedi. Kritičari su Lukašenka optužili za manipulacije, a EU ga nije priznao kao šefa države. Tijekom prosvjeda je uhićeno više od 35.000 ljudi, na tisuće njih je navodno u pritvoru zlostavljano. Neovisni mediji i nevladine organizacije su zatvoreni i zabranjeni.

Optužba za utjecaj na rezultat izbora

Centar za ljudska prava Vjasna – čiji se osnivač Ales Bjaljzki nalazi u zatvoru – priopćio je da su studenti, vojnici, učitelji i drugi državni službenici bili prisiljeni prijevremeno glasati. „Vlasti su koristile sva raspoloživa sredstva kako bi se pobrinule za rezultat koji im je potreban", rekao je Pavel Sapelka, predstavnik Vjasne.

Biračima je bilo zabranjeno fotografirati svoje glasačke listiće. Naime, na izborima 2020. su Lukašenkovi protivnici pozvali birače da fotografiraju svoje listiće i na taj način dokumentiraju glasove protiv vlastodršca.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nijedne izbore u Bjelorusiji, održane nakon 1995., nije vrednovala kao slobodne i poštene. Ona je prigovorila zato što njezinim promatračima nije bilo dopušteno praćenje ovih izbora. OESS je ocijenio da poštivanje ljudskih prava u toj zemlji nastavlja nazadovati.

ajg/tagesschau.de