Kako Habeck želi spasiti njemačku industriju

Raspoloženje je loše. Dok gospodarstva najvećih industrijskih zemalja svijeta rastu, Njemačka klizi prema recesiji. Konjunktura bi se ove godine mogla smanjiti za 0,4 posto. U istraživanju koje je provela Savezna udruga njemačkih poslodavaca (BDA) u listopadu 2023. godine, 82 posto ispitanih poduzetnika je reklo da je vrlo zabrinuto za Njemačku. 88 posto ih pak smatra da vlada nema dobro osmišljenu strategiju za suočavanje s krizom.

Ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) ima razumijevanja za tu kritiku, čak ju i dijeli. Geopolitička situacija, skupa, ali neophodna transformacija u CO2 neutralnu industriju i zapuštena infrastruktura, nedostatak digitalizacije, premalo kvalificirane radne snage i puno birokracije: sve to pritišće industriju. A industrija je, s udjelom od skoro 23 posto, i dalje srž njemačkog gospodarstva.

Strategija za industriju

Sredinom listopada Habeck je neočekivano predstavio industrijsku strategiju. Ministar gospodarstva na 60 stranica objašnjava zašto smatra važnim osiguravanje masovne podrške države njemačkoj privredi u narednih nekoliko godina. Analogno pristupu SAD-a, koji je svojim Aktom o smanjenju inflacije (IRA) pokrenuo investicijski program vrijedan skoro 740 milijardi dolara. Pored mjera za borbu protiv klimatskih promjena i prelaska američkog gospodarstva na obnovljive izvore energije, program također predviđa sveobuhvatne porezne olakšice.

Problem: Habeckova industrijska strategija nije prošla u vladajućoj koaliciji SPD-a, Zelenih i FDP-a. Neki su bili iznenađeni što je zeleni ministar istrčao s ovim. Drugi to tumače kao pokušaj da se Zeleni vrate na naslovnice na pozitivniji način nakon debakla oko zakona o grijanju. Jer Habeckovi zahtjevi za podrškom industriji naišli su na podršku i u gospodarstvu i kod sindikata, koji također žele pomoć́ države u teškim vremenima.

Šest centi po kilovatsatu struje

Glavna komponenta Habeckove industrijske strategije je visoko subvencionirana cijena električne energije. Desetljećima je to bio njemački gospodarski model: proizvodilo se uz pomoć jeftine energije, prije svega plina iz Rusije, a gotovi proizvodi prodavani su po visokim cijenama širom svijeta. Nacija je bila svjetski šampion u izvozu, „Made in Germany" je bio znak kvalitete. Ali otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu plin više ne dolazi plinovodom, već́ se isporučuje brodom kao skupi tekući prirodni plin (LNG).

Otada su cijene energije eksplodirale, kao i cijene struje, koje su sada među najvišima u svijetu. Cijena struje za građane u međuvremenu je 40 centi po kilovatsatu, dok industrija plaća 24 centa. Habeck se već́ mjesecima zalaže za uvođenje cijene industrijske struje od šest centi po kilovatsatu, koju subvencionira država.

Suzdržanost u vladajućoj koaliciji

Habeck si time baš i ne čini uslugu u vlastitoj stranci. Pojeftinjenje energije nije osnovni zahtjev stranke Zeleni. Ali i ona je shvatila da se društvo ne smije preopteretiti. Čak ni s previsokim cijenama energenata, jer to sve više građana okreće ekstremnim strankama. Ovo mišljenje dijele i mnogi u SPD-u. No kancelar Olaf Scholz (SPD) je skeptičan.

On strahuje da bi jeftina struja povećala potražnju i stvorila uska grla. Stručnjaci pretpostavljaju da će struja u Njemačkoj još dugo ostati skupa. Kancelar se plaši da tvrtke, koje bi mogle trajno koristiti subvencioniranu energiju, više neće imati pritisak za prelazak na obnovljive izvore.

Habeckov najveći protivnik je FDP. Za koalicijskog partnera konsolidacija proračuna je na prvom mjestu. Novac za dodatne subvencije vrijedne milijarde nije uključen u planiranje ministra financija Christiana Lindnera (FDP).

Poduzeća i sindikati na drugom mjestu

Ali ne samo Habeck, nego i industrija i sindikati upozoravaju da se ne može raditi bez subvencioniranih cijena struje. Postoji rizik od „gubljenja energetski intenzivne proizvodnje, a time i srži onoga što čini njemački industrijski lanac vrijednosti", rekao je ministar gospodarstva na industrijskoj konferenciji u Berlinu. Upozorava se također i na to da će Njemačka za investitore biti manje zanimljiva.

A Savez njemačke industrije (BDI) već́ dugo upozorava na odlazak energetski intenzivnih proizvođača u inozemstvo. To bi imalo ozbiljne posljedice, kako je na industrijskoj konferenciji naglasio predsjednik BDI-a Sigfried Russwurm. „Ako u Njemačkoj više ne postoji kemijska industrija, iluzorno je pretpostaviti da će se automatizacija za kemijska postrojenja i dalje događati u Njemačkoj."

Ne radi se samo o spašavanju velikih tvrtki, rekao je predsjednik Industrijskog sindikata (IG) Metal Jürgen Kerner. „Mnoga srednja obiteljska poduzeća trenutno više nemaju nikakvu perspektivu." U cijeloj zemlji vlada velika neizvjesnost. Proizvodnja će biti izmještena u inozemstvo ili obustavljena. „Imamo tvornice aluminija koje zaustavljaju proizvodnju, imamo ljevaonice koje gube narudžbe. Radnički savjeti i stečajni upravitelji prijavljuju otpuštanja, stečajeve i zatvaranje poduzeća."

Odakle će doći novac?

Na industrijskoj konferenciji nije bilo dogovora o tome kako bi se mogla financirati subvencionirana cijena električne energije. Zeleni i njihov ministar Habeck otvoreni su za nova državna zaduženja. Ne u ovom mandatu, jer blokada daljnjih zaduživanja sastavni je dio koalicijskog sporazuma, nego poslije narednih saveznih izbora, rekao je Habeck.

Predsjednik BDI-a Russwurm je, s druge strane, protiv novog zaduživanja. Država ima problem s izdacima, kaže on. „Mislim da ćemo morati postaviti prioritete i izdržati ovaj sukob između toga što si možemo priuštiti i što bi bilo poželjno, a ne možemo si priuštiti."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu