1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko se Rusija još skrbi za mir u BiH?

10. travnja 2022

Veleposlanstvo Rusije u BiH niječe tvrdnju tamošnjeg veleposlanika SAD kako ona "više nije član" uprave Savjeta za implementaciju mira. No koliko dugo će ostati? I što bi to značilo?

https://p.dw.com/p/49j03
Michael Murphy
Za američkog veleposlanika je jasno: tko ne plaća, taj niti ne sudjeluje.Foto: Dragan Maksimovic/DW

„Rusija ne sudjeluje na sastancima Upravnog odbora zemalja članica PIC-a. Isto tako, Rusija nije uplatila članarinu - da je tako nazovemo - prema OHR-u koju plaćaju sve članice PIC-a. Tako se može pretpostaviti kako se Rusija povukla iz PIC-a“, izjavio je veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Michael Murphy tijekom boravka u Banja Luci. Na sve ostale upite novinara ih je uputio neka „pitaju Ruse".

Iz ruskog veleposlanstva u toj zemlji demantuju ove navode, ali bez detalja. Poručuju kako je Rusija članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira i kako "ne postoji mehanizam za suspendiranje njihovog sudjelovanja" u poslovanju ovog tijela.

„Načelan stav Rusije u vezi s nelegitimnošću gospodina (Christiana) Schmidta kao visokog predstavnika u BiH dobro je poznat. To ne mora značiti da ne sudjelujemoo u radu UO PIC-a. Rusija je spremna razmotriti mogućnost obnavljanja suradnje s gospodinom Schmidtom ukoliko on bude dobio neophodnu suglasnost Vijeća sigurnosti UN-a za ovu funkciju“, poručuju iz veleposlanstva Rusije u BiH.

Christian Schmidt se obraća parlamentu BiH
Rusija traži da Visokog predstavnika najprije potvrdi VS UN pa će tek onda "razmotriti" daljnju suradnju.Foto: Klix.ba

Tek oko 63.000 eura

No ako doista Rusija više neće sudjelovati u radu upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, to će otvoriti pitanje i daljeg članstva Rusije u PIC-u.

„Zanimljiva situacija u kojoj ćemo vidjeti čija će riječ biti presudna. Rusija nonšalantno ne plaća članarinu, a pri tome smatra da je nitko ne može izbaciti iz PIC-a. Time nastoji pokazati zube upravo preko BiH. Na drugoj strani, dio međunarodne zajednice traži pravno rješenje za status Rusije u PIC-u“, kaže analitičarka Tanja Topić.

Inače, proračun OHR-a za ovu godinu iznosi nešto preko 5,3 milijuna eura, od čega Ruska Federacija tu najmanje sudjeluje u troškovima. Prema podacima koje smo dobili iz OHR-a, od pojedinačnih zemalja najviše novca dolazi iz SAD. EU sudjeluje s 47 posto, SAD 22, Japan 10, Velika Britanija 6,6, Kanada 3 posto i Rusija 1,2%. To znači kako je ta "članarina" Rusije u ovom tijelu oko 63 tisuća eura godišnje.

Iz OHR-a nam nisu potvrdili ali niti zanijekali pitanje, je li Rusija uplatila taj iznos za ovu godinu. O tom "detalju" se ne izjašnjava niti rusko veleposlanstvo.

Sastanak Milorada Dodika i ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova u Moskvi 2020.
Jasno je tko u BiH računa na "pomoć" Moskve - utoliko je još veće pitanje, što bi značio odlazak Rusije iz tog tijela.Foto: Elvis Barukcic/AFP

Prevaga jedne strane?

„Izbacivanje Rusije iz PIC-a bilo bi pogubno za pojedine političke aktere u BiH koji su se zdušno oslanjali na njenu podršku. I dok bi se jednima smrklo, drugima bi svanulo. Mislim da će ovaj status biti uskoro riješen i da bi prevagu, ukoliko potraje rat u Ukrajini, mogla odnijeti upravo ona strana međunarodne zajednice koju predvodi SAD“, zaključuje Topić.

Iz OHR nas podsjećaju kako je njihov cilj Bosna i Hercegovina koja bi preuzela potpunu odgovornost za svoje poslove. Prema Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, OHR ima status diplomatske misije u Bosni i Hercegovini, a Savjet za implementaciju mira je s ciljem podrške provedbe Dejtonskog sporazuma nastao u Londonu u prosincu 1995. godine. U savjetu se nalazi 55 zemalja i organizacija, dok upravni odbor čini njih 11.