1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Sport

Hrvatska: Licemjerje prema ustaštvu na nogometnim tribinama

31. listopada 2023

Hrvatski vrh se tek pod prijetnjom međunarodnim sankcijama počeo ograđivati od ustaštva na nogometnim tribinama. Jer pogotovo u vladajućoj stranci nema jasne ograde prema takvim ispadima.

https://p.dw.com/p/4YAHm
Dinamo Zagreb Ultras
Kontinuitet desničarenja: Bad Blue Boysi u Zagrebu (2020.)Foto: Getty Images/AFP

Hrvatska država promijenila je posljednjih tjedana svoj odnos prema neoustaškim ispadima nogometnih navijača, ako je suditi po dva primjera u praksi. Prvo je privedeno i prekršajno gonjeno par desetaka navijača domaće reprezentacije koji su na utakmici u Osijeku pjevali izvjesnu koračnicu iz režima tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Zatim je na isti način tretirano i nekoliko pripadnika navijačke skupine

Bad Blue Boys, inače „ultrasa“ zagrebačkog prvoligaša Dinama. Oni su na nacionalno-prvenstvenoj utakmici u Velikoj Gorici također zapjevali jednu sličnu pjesmu i to zacijelo u znak solidariziranja s tim navijačima iz Osijeka.

I dok će se veliki dio hrvatske javnosti vjerojatno složiti da je tu vrstu ideoloških naglasaka potrebno dosljedno zakonski sankcionirati, ostaje pitanje o istinskom odnosu same države prema istim političkim uzorima iz ne tako daleke povijesti. Jer nije nepoznata činjenica da je Hrvatska više desetljeća tolerirala slične ispade, pa odjednom nogometne navijače ostavila na brisanom prostoru da bi se njih sad prozivalo kao glavne i jedine krivce za ekstremizam.

Prizor iz filma Hrvatski parlament iz 1941.
I predugo se u Hrvatskoj žmirilo na oba oka i pred očitim veličanjem zločinačkog režima tako da su i na nogometnim tribinama zapravo suočeni s licemjerjem vlade.Foto: Filmarchiv Zagreb

A prije će biti da su potonji - u prosjeku mlađi ljudi - povrh svega preburno reagirali na iznenadno distanciranje elite koja se „umiva“ od vlastite kompromitirajuće prošlosti. Pritom treba znati da je i takvo umivanje zapravo efekt pritiska kontinentalne nogometne organizacije UEFA na Hrvatsku.

Traženje početka i kraja ustaštva

Dario Brentin, politolog sa Sveučilišta u austrijskom Grazu, koji se između ostalog bavi istraživanjem veze između sporta i politike te društva u Hrvatskoj, smatra da bi se nogometne, ali i državne institucije morale apsolutno ograditi od bilo kakvog koketiranja s ustaškom ideologijom ili isticanja ustaških simbola. I to bez obzira na pitanje je li to činjeno bilo iz uvjereno-ideoloških, provokativnih ili bilo kojih drugih razloga i “razloga”.

Dario Brentin, sociolog iz Graza
Dario Brentin, sociolog iz GrazaFoto: Privat

„To se naravno neće dogoditi“, drži on, „jer bi se u tom slučaju morali ograditi od vlastitog licemjerja i također priznati da riba počinje smrdjeti od glave nadolje.“

„Jedna stvar su male grupe ideoloških 'ustaša' među organiziranim i neorganiziranim navijačima, kako reprezentacije, tako i domaćih klubova, a druga – i puno kompliciranija – stvar je društveni kontekst u kojem se ustaštvo banalizira u smislu 'pa to je samo domoljublje, a vi ste komunistički jugozomboidi koji mrze sve hrvatsko'. To je stvarno društveni, a ne isključivo nogometni problem“, ističe Brentin. Dodaje kako u Hrvatskoj ne postoji široki društveni konsenzus o npr. Thompsonu, o prvom bijelom polju nacionalnoga grba, o ustaškom pozdravu „Za dom – Spremni“ ili o tome gdje uopće počinje i gdje završava ustaštvo.

Civilizacijsko čišćenje javnog prostora

Naš sugovornik iz Austrije mišljenja je da se nadležne institucije u RH spram ove problematike ponašaju kukavički i licemjerno. „Koliko iz nekog ideološkog uvjerenja, a koliko iz oportunizma, teško je ocijeniti. Ali sve dok Hrvatski nogometni savez ne uspijeva osuditi pjevanje ustaških pjesama kao nešto loše, ne zato što šteti reprezentaciji nego zato što glorificira ustaški režim, i sve dok ne uspijeva osuditi antiromske povike kao dio navijačke nekulture, ne zato što šteti reprezentaciji nego zato što je moralno krivo, malo toga će se promijeniti“, zaključio je Dario Brentin.

Doček hrvatske momčadi u Zagrebu 2018.
Thompson, ali prije svega politika ekstremno desnog nacionalističkog spektra je već dugo vezana uz nogometne navijačeFoto: picture-alliance/PIXSELL/G. Stanzl

O zaokretu države u formalnom tretmanu navijača, porazgovarali smo sa sociologom sporta Ozrenom Bitijem s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu: „Recentna privođenja i sudske kazne navijačima za pjevanje ustaških pjesama na stadionima, interesantan su zaokret u državnoj praksi kad je riječ o proustaškim porukama u javnosti“, ističe Biti.

Smatra i da je sad još prerano iz toga zaključivati da se stubokom promijenila državna politika. Po njegovu uvjerenju, izjave premijera o krimenu navijača upućuju više na djelovanje države u smjeru „zaštite nogometa i hrvatske reprezentacije“ od takvih ispada i mogućih kazni međunarodnih institucija. „Manje pak“, nastavlja on, „sugeriraju da država u civilizacijskom duhu kreće u sustavno čišćenje javnog prostora od simbola i poruka koje veličaju ustaški režim.“

Ozren Biti
Ozren BitiFoto: Jesenski i Turk

Izazovi ekstremizma

„Teško je povjerovati da je državni vrh nakanio na dulje staze trenirati strogoću baš na navijačkoj populaciji s obzirom na to da su navijači-huligani, nazovimo tako ekstremniji dio te populacije, političko-ideološki na sličnoj trasi kao desnije krilo HDZ-a, itekako važno u stranci koja je u Hrvatskoj kontinuirano na vlasti. Utoliko je i desničarenjem obilježen navijački folklor, zajedno s drugim društveno teže razumljivim ili prihvatljivim ritualima, tek ponekad i samo incidentalno kamenčić u cipeli vladajućih“, tvrdi Ozren Biti. Podsjeća i na drastičan primjer odlaska dijela BBB-a u Grčku na zabranjeno gostovanje, i to zbog toga što su završili u tamošnjim zatvorima.

„Strukturno promatrano, međutim, sve je to iz perspektive HDZ-a dobrodošao produžetak konzervativnih snaga i iskaz desnih politika drugim sredstvima i kanalima. Izvjesno je, međutim, da su se vladajući - uslijed što latentnog, a što izravnog pritiska međunarodnih nogometnih i političkih tijela - našli između čekića i nakovnja“, procijenio je ovaj sociolog s IEF-a.

On smatra da se u Hrvatskoj mogu očekivati i nove navijačke (re)akcije te provokacije vezane uz skorašnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Prema njegovim riječima, Vladu RH tek očekuju pravi izazovi u tom smislu, kao što i čitavo hrvatsko društvo tek očekuje razotkrivanje državne politike spram navijačkog ekstremizma.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu