Meloni želi zaustaviti migrante na moru

Tijekom predizborne kampanje se nova premijerka Italije Giorgia Meloni, koja dolazi iz desničarsko-ekstremističkog tabora, izjasnila manje-više za zaustavljanje imigracije iz Sjeverne Afrike u Italiju. "Predlažemo pomorsku blokadu jer, kao što smo već tisuću puta objasnili, imamo europsku misiju, u kojoj s državama Sjeverne Afrike zajednički nastojimo zaustaviti trgovinu ljudima i uspostaviti hot-spotove sa zajedničkom upravom na afričkoj teritoriji. Tamo bi EU trebala ispitati zahtjeve za azil i odlučiti kome je potrebna zaštita, a kome nije", rekla je Giorgia Meloni u videu, koji je snimila njena stranka Braća Italije (Fratelli d'Italia).

Što nova talijanska premijerka tačno podrazumijeva pod pomorskom blokadom nije sasvim jasno, kaže istraživač migracija Christopher Hein, koji predaje na Univerzitetu LUISS u Rimu, ali napominje: "Ovaj jezik je jasan pokazatelj smjera u kojem će ići buduća politika migracija i azila".

Direktorica Europskog vijeća za izbjeglice (ECRE) Catherine Woollard također je skeptična u pogledu najava nove šefice talijanske vlade. "Potpuno zaustavljanje migracije nije moguće, niti bi bilo u interesu Italije. Možemo očekivati ​​neke kontroverzne akcije i mjere. Već postoje naznake da je fokus ponovo na dolasku spasilačkih brodova", rekla je Catherine Woollard za DW u Briselu.

Zatvaranje luka još nije dio migracione politike

Tijekom 2018. i 2019. godine je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Italije Matteo Salvini iz desničarske populističke stranke Lega privremeno zatvorio talijanske luke za brodove s migrantima koji su spašeni nakon havarije u moru. Salvinijeva Lega sada je dio koalicijske vlade. Giorgia Meloni uskratila je međutim Salviniju željeni povratak na mjesto ministra unutarnjih poslova. On je skinut s dnevnog reda tako što je dobio Ministarstvo prometa.

Novi ministar unutarnjih poslova, koji je sada odgovoran za imigraciju, blizak je Salvinijev saradnik. Matteo Piantedosi još nije izrazio tako radikalne stavove kao Salvini, ali njegova šefica, premijerka Meloni, odredila je pravac migracijske politike jođ tijekom predizborne kampanje: „U praksi, želimo da u Italiji provedemo jednostavan princip kojim u zemlju možete ući samo legalno. Migracijom koja je usmjerena k našoj zemlji, ne bi trebali upravljati krijumčari ili još gore oni koji žele  destabilizirati našu naciju i Europu." Samo osam posto migranata, tvrdi Meloni u svom videu, ima pravo na azil. Ostali su mladići koji žele raditi u Italiji.

No nova vlada u Italiji će se uskoro morati suočiti s realnošću kada su u pitanju migracije, smatra stručnjak za migracije iz redova njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu, Erik Marquardt. Kriminalizacija spašavanja na moru i zatvaranje luka ne bi donijelo puno toga Giorgi Meloni, naglašava on. "Mislim da će Meloni brzo otkriti da 90 posto ljudi koji stignu u Italiju tamo dolazi bez ikakve pomoći spasilačkih brodova. To znači da spašavanje na moru nije preduvijet da neko dođe u Italiju, jer što se više ljudi uspije domoći Libije, više će ih stizati i u Italiju", kaže Erik Marquardt.

"Italija ima koristi od imigranata"

Osim toga, tvrdi ovaj zastupnik Zelenih, Italija također ima koristi od migracija. "Mnoge branše, na primjer poljoprivredna, funkcioniraju u Italiji jer tu rade pridošlice koje nelegalno ulaze u zemlju - ponekad pod nehumanim uvjetima. Zato mislim da ovi koji su na vlasti mogu pričati u javnosti šta hoće, ali da će u praksi brzo iskusiti da njihov populizam iz predizborne kampanje ne pomaže Italiji da dođe u bolju poziciju."

Većina od oko 65.000 ljudi, koji su do sada stigli morskim putevima u Italiju, ove godine vjerovatno neće završiti u talijanskom sistemu za postupak dobijanja azila, već će se preseliti dalje na sjever. Ovaj fenomen "daljnjih migracija" također se odnosi i na rute bijega koje idu preko Grčke odnosno Balkana. To je jedini način da se objasni zašto se većina zahtjeva za azil u EU ne podnosi u mediteranskim zemljama, Italiji ili Grčkoj, već u Njemačkoj.

„Zaglavljena" migracijska politika EU

Na europskom nivou, Europska komisija i države članice, kao i nova premijerka Italije pozivaju se na bolju zaštitu vanjskih granica, odnosno na sprječavanje neregularnih i ilegalnih ulazaka. Ideja o razmatranju zahtjeva za azil u kampovima odnosno hot spotovima bilo koje vrste izvan EU također ima mnogo pristalica. No, to do sada nikada nije bilo moguće implementirati u praksi. Raspodjela podnositelja azila iz Italije ili Grčke među državama članicama redovno je propadala zbog otpora Poljske, Mađarske i drugih država.

Sada nova desničarska vlada u Italiji želi bližu suradnju s desničarskim vladama u Poljskoj i Mađarskoj. Teško je procijeniti kako bi to moglo uticati na migracionu politiku. "Nemoguće je predvidjeti kakav bi to uticaj imalo na nivou EU-a. To zavisi od niza faktora koje još ne poznajemo", kaže za DW Catherine Woollard, direktorica Europskog vijeća za izbjeglice.

Ona pretpostavlja da će Italija, koja je teško ekonomski pogođena, biti spremna na kompromis oko politike izbjeglica i migracija kako bi, između ostalog, nastavila osiguravati priliv novca iz EU fonda za obnovu i oporavak od pandemije korone.

Nova EU-misija na Mediteranu?

U svom prvom vladinom priopćenju u utorak, Georgia Meloni je najavila da bi, umjesto pomorske blokade od strane Italije, "Misija Sofija" (Mission Shopia) za nadzor Sredozemnog mora od strane pomorskih jedinica Europske unije mogala biti oživljena. Meloni je najavila da će se ovim pozabaviti na nivou EU.

2019. godine je "Misija Sofija" bila okončana na zahtjev Italije, jer se države, članice EU nisu htjele obvezati da će prihvatiti ljude koji su spašeni djelovanjem ove misije i raspodijeliti ih širom EU.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu