Migracije: Kraj balkanske rute?

Kada je sjeverozapadni dio BiH postao centar balkanske rute prije pet godina, najviše migranata stizalo je iz Afganistana, Pakistana i Irana. Od oko deset tisuća koliko ih je prije dvije godine bilo u BiH, danas je tamo manje od tri tisuće migranata, to su podaci Službe za poslove sa strancima BiH, koja je u potpunosti preuzela nadležnost nad migrantima. Smješteni su u kampovima Blažuj i Ušivak u Sarajevu, te u dva kampa u Unsko-sanskom kantonu (USK): Borići i Lipa. Od više tisuća ljudi prije nekoliko godina, koji su zbog katastrofalnih uvjeta zapalili taj kamp u kojem su boravili (a nakon toga prebačeni autobusima u Sarajevo), danas ih je tamo samo oko 150.

"Uvjeti su ovdje idealni. Bio sam u kampovima u Srbiji i u BiH, ali ovdje je najbolje”, kaže Kazim iz Pakistana, koji je usamljen kada je riječ o njegovim sunarodnjacima. U zadnje vrijeme sve je više mladih ljudi koji stižu iz Konga, Ugande, Burundija ali i Kube - koji do Bihaća stižu preko Njemačke i Srbije.

S Kube u Bihać

"Krenuo sam prije nekoliko tjedana s Kube. Ukrcao sam se na avion i preko Frankfurta stigao u Srbiju. Nakon toga sam pješačio do ovog kampa”, kaže Jorge Alesandar, koji planira za nekoliko dana pokušati prijeći granicu s Hrvatskom, a krajnji cilj mu je Španjolska.

"Neki od nas su prešli ranije, i Hrvatska policija im je dala dokument s kojim mogu sedam dana boraviti u toj zemlji. Nisu uspjeli za to vrijeme probiti se dalje i vratili su ih natrag”, kaže ovaj Kubanac, koji se nada da će uskoro ipak stići do željene destinacije.

Mnogi u svojim pričama potvrđuju da je nakon ulaska Hrvatske u Schengen ovo postalo praksa i da dozvole od sedam dana, odnosno davanje azila za to razdoblje, koriste kao mogućnost da se pokušaju prebaciti do željenog, odnosno krajnjeg odredišta.

Ipak, novi podaci iz EU-a pokazuju da se broj migranata na balkanskoj ruti prepolovio u siječnju ove godine u odnosu na mjesec ranije - i da to nije slučajno. Srbija je koncem prošle godine, nakon pritiska Bruxellesa, ukinula bezvizni režim za nekoliko zemalja iz kojih je veliki broj migranata stizao ovom rutom. Među njima su Tunis i Burundi, a planirano je i daljnje usklađivanje viznog režima sa zemljama EU-a.

Mediji prenose izjavu europske povjerenice za unutarnje poslove Ylve Johansson, koja je u Europskom parlamentu potvrdila trend pada broja migranata u prosincu, navodeći da je već tada broj ilegalnih prijelaza preko Balkana smanjen za 30 posto.

Bugarsko-turski zid

U 2022. je registrirano skoro 150 tisuća ilegalnih ulazaka u EU, što je bilo povećanje od 130 posto u odnosu na godinu dana ranije, potvrdio je Frontex. Uvođenjem ograničenja u zemaljama na balkanskoj ruti, te brojke će, kako se poručuje, nastaviti opadati u idućim mjesecima. S ciljem blokiranja ulazaka, Austrija je predložila i da se europskim fondovima podigne zid uzduž bugarsko-turske granice, ali je to za sada odbačeno kao mogućnost.

Adibru Rume iz Obale Bjelokosti, ne poznaje tako dobro ove brojke, ali zna što želi. Stigao je u Lipu tek prije nekoliko dana. Napustio je Afriku jer želi bolje uvjete za život. Nada se da će ih pronaći u Italiji.

"Izgubio sam pojam o vremenu kada sam krenuo iz Afrike. Prvo sam stigao u Grčku, zatim u Tursku, Bugarsku. Zatim sam prešao u Srbiju i sada sam stigao ovdje”, objašnjava Adibru tijekom ručka u kantini kampa Lipa. "Želim u Italiju. Želim učiti, završiti školu. Želim se oženiti i imati djecu. Pokušavat ću stalno stići do cilja, neću odustati”.

Mehanizam suspenzije viza smirio je situaciju s migrantima, koja je prije dvije godine bila alarmantna. Mehanizam daje mogućnost da EU suspendira bezvizni režim za zemlje koje nisu članice EU-a, u slučaju značajnijeg priljeva migranata. Takvu politiku EU želi vidjeti i od strane Srbije, zahtjev je to koji je u više navrata otvoreno ponovljen. S obzirom na to da državljani trećih zemalja koji imaju bezvizni režim sa Srbijom, koriste tu činjenicu za put do zemalja EU-a, iz Bruxellesa su prijetili i ukidanjem bezviznog režima za građane Srbije ako se tu „obvezu" ne ispuni.

Obveza na svima

Što se tiče BiH, Ministarstvo sigurnosti je prije dvije godine preuzelo cijeli nadzor nad pitanjem migrantskih centara sa Službom za poslove sa strancima. Vlast u Unsko-sanskom kantonu koja je bila najviše pogođena, neće opet preuzeti sav teret na sebe.

“Ispoštovali smo sve dogovore o zatvaranju ad hoc centara, poput Vučjaka. Dali smo lokaciju na kojoj je izgrađen privremeni prihvatni centar. Ali mi ne možemo sami nositi ovaj teret. On se ravnomjerno mora raspodijeliti na BiH”, kaže Mustafa Ružnić, premijer USK-a u tehničkom mandatu.

Što se tiče građana ovog kantona, njima se čini da je migranata manje. Za eventualno ponavljanje situacije od prije dvije godine, ne žele ni čuti.

“Ma kakvi. To je otišlo sve. Ovo malo što je ostalo, kao da ih nema”, kaže jedan građanin. “Ne vjerujem da se može ponoviti situacija od prije dvije godine i tadašnji problemi. Vidim po gradu da ih nema skoro nikako”, navodi drugi. "Valjda ima netko pametan da i ako se slučajno poveća broj migranata, zna što treba raditi. Ali pošto je nama kratka pamet, teško”, dodaje jedan sugovornik DW-a.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu