Napadi na povratnike u RS-u ugrožavaju opću sigurnost

Od 1996. do 2022. godine na području bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ubijeno je 13 povratnika (13-ta žrtva bio je Murat Badić, stradao prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu srušene džamije Ferhadija u Banja Luci), 22 povratnika su teško ranjena, 1.020 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpjelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi. To su podaci „Udruženja žrtava i svjedoka genocida“, bazirani na osnovu iskaza 3.500 anketiranih povratnika, podataka policijskih agencija u BiH te pravosudnih institucija (sudovi i tužiteljstva u BiH).

„Niti jedan od 13 slučajeva ubojstva nije riješen, nijedan od 1.200 fizičkih napada nije rasvijetljen, što znači da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) RS-a i tužiteljstva u tom entitetu ništa ne žele učiniti po tom pitanju, ne poduzimaju adekvatne korake kako bi procesuirali počinitelje, nema sudskih postupaka“, kaže za DW predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

On ističe da se politika koja je stvarala RS do danas nije promijenila. „Tako da su, nažalost, povratnici u RS-u izloženi kontinuiranim napadima, a oni su u posljednje vrijeme sve žešći i sa sve težim posljedicama“, kaže Tahirović.

Priopćenje MUP-a RS-a

Nakon učestalih napada na bošnjačke povratnike, oglasio se MUP RS-a. U priopćenju koje je dostavljeno i DW-u spominje se, pored ostalog, slučaj „razbojništva“ nad obitelji Memišević u višegradskom selu Omeragići (povratnici Fadil i Ajša Memišević brutalno su pretučeni u ožujku 2023.). „Istraga u ovom slučaju vodi se pod nadzorom Tužiteljstva Istočno Sarajevo“, precizira se u priopćenju.

MUP navodi da su identificirana i saslušane „tri maloljetne osobe" koje su 23. lipnja 2023. teško pretukla mladića Osmana Mehanovića iz Bratunca. Napominje se i da su „lišena slobode“ četiri policijska službenika Policijske stanice Osmaci u RS-u (sjeveroistočna BiH). „Isti su suspendirani i protiv njih će biti pokrenut unutrašnji postupak“, priopćio je MUP RS-a. Radi se o policijskim službenicima koji su, kako prenose mediji u BiH, krajem kolovoza 2023. u Policijskoj stanici Osmaci pretukli 14-godišnjeg dječaka dok je njegov otac u drugoj prostoriji „slušao jauke“.

Nema konkretnih djela?

MUP RS-a je priveo dvije osobe (B.J. i B.O. iz Zvornika) osumnjičene za napad na povratnika Senada Sejfića 3. rujna 2023. godine u Gornjoj Kamenici. Pored navoda o kaznenim djelima, MUP RS-a konstatira da su reakcije „bošnjačkih udruženja“, i „bošnjačkih političara“ te izvještavanje „pojedinih federalnih medija“ zapravo „širenje vjerske i nacionalne mržnje, jer stvaraju napetost i huškačku atmosferu“.

Priopćenje MUP-a RS-a nije umirilo povratnike, kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. „MUP RS-a bi radije da se o napadima šuti. U priopćenju se govori o istražnim radnjama u vezi s nekoliko zadnjih napada, ali nema riječi o napadima u proteklom razdoblju, ne spominje se da su počinitelji identificirani, ne govori se ništa o pokretanju sudskih postupaka, nema podataka o procesuiranju niti o kaznama za počinitelje krivičnih djela, nema ničega osim tvrdnji da se u svim tim slučajevima vodi postupak protiv nepoznatih počinitelja“, kaže Tahirović.

Poziv EUFOR-u i NATO-u

Sugovornik DW-a smatra da su jedini nadležni za poduzimanje konkretnih mjera zaštite povratničke populacije, u slučaju izostanka adekvatne reakcije lokalnih policijskih snaga, EUFOR, odnosno NATO. „Pozvali smo EUFOR i NATO da djeluju u skladu s mandatom kako bi zaštitili povratnike. Oni imaju sva neophodna sredstva, jedinice i opremu, a znamo da mogu biti i ojačani angažmanom dodatnih trupa“, ističe Tahirović.

Ako izostane podrška EUFOR-a i NATO-a, povratnici najavljuju da će se sami „organizirati“ kako bi se zaštitili. „Ako nam ne pomognu međunarodne snage, nemamo druge mogućnosti nego da se sami organiziramo, a razmišljamo o formiranju posebnih grupa ljudi koje bi obilazile povratnička mjesta, razgovarale s povratnicima... Ima mnogo načina na koje se možemo organizirati“, kaže naš sugovornik. Tahirović ističe da će se prvo dati šansa međunarodnim snagama „koje i po Daytonskom sporazumu imaju mandat da zaštite povratnike“.

EUFOR „nije primarna agencija za reagiranje u BiH"

EUFOR je odgovorio na upite DW-a u vezi s procjenom sigurnosne situacije, položajem povratnika u RS-u i načinima na koje bi međunarodne snage eventualno mogle pomoći ovoj populaciji. Rečeno je da „EUFOR ostaje okrenut pružanju podrške vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u skladu s izvršnim mandatom". „EUFOR održava jake veze s našim partnerima iz svih agencija za provođenje zakona u BiH“, navodi se u odgovoru. Naglašava se da „EUFOR nije primarna agencija za reagiranje u BiH“ te da su u lokalnim sigurnosnim pitanjima „agencije za provođenje zakona u BiH prve koje reagiraju i imaju primat u ovoj oblasti".

Stručnjaci za sigurnosna pitanja smatraju da bi policijske agencije u BiH trebale adekvatnije pristupiti zaštiti ugroženih populacija. Profesor na banjalučkom Fakultetu sigurnosnih znanosti Duško Vejnović podsjeća da je, s obzirom na rat 90-tih godina na ovim prostorima, „prirodno da postoji doza straha i nepovjerenja".

„Siguran sam da napadi na povratnike u RS-u nisu organizirani, odnosno nisu planski i da se događaju spontano. Riječ o pojedinačnim slučajevima. Često sam na terenu i obilazim područja u cijeloj BiH, ne samo RS-u, i siguran sam da nema organiziranog napada na povratnike ili manjinske grupe, ali ima pojedinaca koji koriste jezik mržnje i šire nacionalnu netrpeljivost“, kaže Vejnović.

Duško Vejnović: „Samoorganiziranje nije dobra ideja"

Vejnović napominje da takve ekstremne pojedince treba sankcionirati u skladu sa zakonom. „Većini običnih građana nije do mržnje i nesporazuma, ali institucije moraju funkcionirati i kada je riječ o suzbijanju tih sporadičnih pojava“, ističe sugovornik DW-a. Profesor Vejnović smatra da i aktualni „politički nesporazumi“ jačaju nacionalizme. „Politike u BiH treba urazumiti kao javne djelatnosti koje bi trebale biti u funkciji razgovora, dijaloga, tolerancije i međusobnog povjerenja“, kaže Vejnović. Tome, međutim, kaže, ne doprinose aktualni politički čelnici u BiH.

Banjalučki profesor smatra da „samoorganizacija“ određene populacije ili grupa u RS, odnosno BiH, nije dobro rješenje. „Bilo kakvo samoorganiziranje mimo institucija sistema bilo bi rizično. Mi, nažalost, imamo iskustva o tome iz 90-tih godina. Ako se pod 'samoorganiziranjem' podrazumijevaju neke seoske straže, bojim se da bi uz takve straže moglo ići i oružje, a posjedovanje oružja i njegova upotreba regulirana je zakonom“, kaže Vejnović.

Ako je samoorganiziranje u tom smislu najavljeno, ili se planira, onda su podbacile institucije, smatra sugovornik DW-a. On upozorava da bi eskalacija napada, odnosno nasilja, mogla ugroziti sigurnost u BiH. Zato se, kaže Vejnović, mora adekvatno reagirati, pojačati institucionalno djelovanje radi uspostave povjerenja i dodatne sigurnosti – za sve građane, bez obzira na pripadnost naciji ili vjeri.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu