Njemačka poduzima mjere protiv Hamasa

"Ne prihvaćamo da se ovdje, na našim ulicama, slave gnjusni napadi na Izrael", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. U Berlinu je propalestinska mreža Samidoun slavila napad Hamasa na Izrael, u kojem je ubijeno nekoliko stotina izraelskih civila. Pripadnici Samidouna su prolaznicima dijelili slatkiše.

Aiman Mazyek, predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj, također je govorio o tim sramotnim scenama: „Bez obzira koje je vjere ili je li netko uopće vjernik, nikako se ne mogu radovati ako je ta osoba masakrirana ili terorizirana", rekao je on.

Faeser: Protjerati počinitelje kaznenih djela

Savezni kancelar Scholz najavljuje zabranu djelovanja Hamasa u Njemačkoj. I aktivnosti Udruženja Samidoun bi navodno trebale biti zabranjene. "Svatko onaj tko podržava terorističke organizacije poput Hamasa čini kazneno djelo", rekao je Scholz tijekom obraćanja u Bundestagu.

Zabrana djelovanja i udruživanja znači da se više ne smiju održavati skupovi i aktivnosti tih udruga te da se više ne smiju koristiti njihova obilježja. Imovina također može zaplijenjena. Tko nastavi s djelovanjem usprkos zabrani, čini kazneno djelo.

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser također želi poduzeti mjere protiv onih koji podržavaju ili simpatiziraju Hamas u Njemačkoj. To se odnosi i na ljude koji prikupljaju donacije za tu organizaciju. Istodobno, ona želi ispitati opcije za "protjerivanje počinitelja kaznenih djela s islamističke scene, ako oni nemaju njemačku putovnicu".

Pristalice i simpatizeri

Prema procjenama Ureda za zaštitu ustavnog poretka u Njemačkoj, Hamas u Saveznoj Republici ima oko 450 svojih ljudi, od kojih su mnogi njemački državljani. Službeno ogranak Hamasa u Njemačkoj ne postoji.

Uz to dolaze pristalice i simpatizeri. "Moramo poći od toga da je scena, odnosno broj onih koji podržavaju Hamas četveroznamenkasta", kaže u intervjuu za DW stručnjak za Bliski istok Guido Steinberg iz berlinske Zaklade za znanost i politiku. Mreža simpatizera još je šira, njihov broj se teško može procijeniti. Steinberg ih razlikuje u smislu da pristalice rade nešto konkretno za Hamas, primjerice reklamiraju ga, dok se simpatizeri često uopće ne pojavljuju u javnosti u toj ulozi.

"Ove zabrane jedan su od najvažnijih instrumenata koje demokracija ima kako bi spriječila da ovdje donacije idu u smjeru terorističkih organizacija", kaže za DW Hans-Jakob Schindler iz transatlantskog think tanka Counter Extremism Project (CEP). Ali: "Uvijek je teško jer u Njemačkoj udruženja i neprofitne organizacije uživaju određenu razinu zaštite kada je riječ o njihovim aktivnostima, a istrage važnih službi poput Ureda za zaštitu ustavnog poretka kada je riječ o financijama su ograničene."

Prag se, kako on kaže, prelazi u trenutku kada se otvoreno poziva na nasilje ili se otvoreno zagovara nasilje. Međutim pogođeni, kako on kaže, obično pažljivo paze što govore kako ne bi privukli pozornost vlasti na sebe.

Njemačka kao prostor za djelovanje iz pozadine

Hamas ne priznaje državu Izrael i kaže da ga želi uništiti. Njemačka, Europska unija, SAD i neke arapske države klasificiraju Hamas kao terorističku organizaciju.

Prije nekoliko godina zabranjeno je nekoliko udruženja koja su bila bliska pokretu. “Hamas na zapadne države poput Njemačke gleda kao na prostor u kojem djeluje iz pozadine, u kojem se organizacija koncentrira na prikupljanje donacija, regrutiranje novih sljedbenika i širenje svoje propagande”, stoji u izvještaju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka za 2022. godinu.

Prema službenicima koji rade na zaštiti ustavnog poretka, udruženje Samidoun pripada radikalnoj palestinskoj organizaciji PFLP (Narodni front za oslobođenje Palestine). PFLP također propagira oružanu borbu protiv Izraela, ali za razliku od Hamasa, nije vjerski obilježena skupina.

Mreži radikalnih Palestinaca pripada i Udruženje palestinske zajednice u Njemačkoj koju, prema procjeni sigurnosnih službi, uglavnom čine pristalice Hamasa.

No, kada je riječ o financiranju Hamasa, tu Njemačka igra samo malu ulogu, kaže Schindler: "Morate imati u vidu da Njemačka i Europa nisu glavni financijeri Hamasa u kampanjama prikupljanja sredstava. To je vrlo jasno kada je riječ o novcu, Katar. (...) Hamas ne bi funkcionirao bez novca iz Katara", kaže Schindler.

Iranski utjecaj u centru Hamburga

Njemački političari, zaduženi za pitanja vezana uz unutarnju sigurnost, također obraćaju pažnju na međunarodne pristalice Hamasa: rad libanonskog Hezbolaha tako je 2020. godine zabranio tadašnji ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

I Islamski centar u Hamburgu (IZH), kojeg se navodno kontrolira iz Irana, desetljećima je pod nadzorom Ureda za zaštitu ustavnog poretka. On slovi kao produžena ruka iranskog režima, koji je čestitao Hamasu na napadu na Izrael u subotu. "Bez iranske potpore u posljednjih nekoliko godina, Hamas ne bi bio sposoban za ove napade bez presedana na izraelski teritorij", rekao je njemački kancelar Scholz.

Njemačke vlasti već su 2022. godine protjerale zamjenika šefa IZH-a jer je navodno podržavao terorističke organizacije i financirao terorizam. Međutim, sam IZH još uvijek nije zabranjen. Preduvjet za zabranu, koja onda može proći moguću sudsku reviziju, općenito je dokaz da je agresivno, borbeno ponašanje osnovno obilježje nekog udruženja.

Središnje vijeće muslimana: Samo je manjina protiv Izraela

Aiman Mazyek iz Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj smatra da je važno naglasiti da samo manjina muslimana izlazi na ulice s antiizraelskim ili antisemitskim parolama. On kaže da ne treba pretpostaviti "da te slike, ti ljudi govore u ime svih muslimana, u ime njemačkih muslimana, u ime ovdašnjih organizacija."

Treba li sada očekivati i napade Hamasa ili njegovih simpatizera u Njemačkoj? Hans-Jakob Schindler kaže: "Ne vidim Njemačku kao glavnu Hamasovu metu napada, ali se ne može isključiti mogućnost da se motivirani, radikalizirani pojedinačni počinitelji osjećaju pozvanima da nešto i učine."

Suradnica: Andrea Grunau

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu