1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka pred novim samitom o izbjeglicama

Sabine Kinkartz | Lisa Hänel
14. veljače 2023

Njemačka je prihvatila više od 1,2 milijuna izbjeglica u 2022. Općine su pod pritiskom i ne mogu zbrinuti sve novopridošle, ali situacija nije svugdje podjednako teška.

https://p.dw.com/p/4NR5z
Kontrola putovnica ukrajinskih izbjeglica nakon dolaska u Berlin
Kontrola putovnica ukrajinskih izbjeglica nakon dolaska u BerlinFoto: Carsten Koall/dpa/picture alliance

Kada gradonačelnika Bielefelda Pita Clausena pitaju kako se njegov grad nosi s prihvatom ukrajinskih izbjeglica, on je opušten. "Situacija je bolja od općeg raspoloženja", kaže ovaj političar SPD-a. Ovaj grad iz savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije s 340.000 stanovnika prihvatio je 4.000 ljudi, koji su pobjegli od rata u Ukrajini.

„Veliki grad, kao što je Bielefeld, to može dobro podnijeti", kaže Clausen. Više od 50% izbjeglica našlo je smještaj kod rođaka i poznanika, nitko nije morao živjeti u sportskim dvoranama. Skoro sva djeca su smještena u vrtić i školu. "U načelu, sustav je prihvatio sve njih".

Nije svugdje tako dobro

U Njemačkoj postoji oko 11.000 gradova i lokalnih zajednica. Malo je onih koji su tako pozitivno nastrojeni kao Bielefeld. Osim više od milijun ukrajinskih ratnih izbjeglica, u Njemačku je tijekom 2022. godine pristiglo i oko 244.000 tražitelja azila. Glavne zemlje podrijetla su Sirija, Afganistan, Turska i Irak.

Izbjeglička kriza u Berlinu

U Miltenbergu, bavarskom okrugu s oko 130.000 stanovnika, Jens Marco Scherf (Zeleni) iz Općinskog vijeća izračunao je da je morao primiti više tražitelja azila nego tijekom posljednjeg velikog izbjegličkog vala 2015. Granice prihvata su dosegnute, on, kako kaže, ne može preuzeti odgovornost za više ljudi.

Nepropusne granice, više izgona

Od jeseni, njegov okrug je svaki tjedan morao iznajmiti jedan ili dva dodatna smještaja, navodi Marco Scherf za DW. Pošto smještajnih kapaciteta gotovo nema, mnoge izbjeglice morale su biti prebačene u hitna prihvatilišta. Okružni ured u Miltenbergu opisuje situaciju "problematičnom" a Scherf poziva savezne i pokrajinske vlasti da "ograniče imigraciju".

To je upravo ono s čim se EU složila na svom posljednjem samitu. Pooštravaju se mjere ulaska na granicama, a oni koji nemaju pravo na azil bit će prisilno vraćeni. To ne utječe na Ukrajince, njihov prihvat je i dalje nešto što se samo po sebi podrazumijeva u Njemačkoj.

Premalo soba, premalo volontera

Ali, prihvat i integracija znači više od samog pronalaska stana. „Resursi su sve oskudniji i za naše građane. Da navedemo samo nekoliko primjera: ako izbjeglice nisu adekvatno zbrinute, nastavnici ne mogu ispunjavati svoj nastavni plan, nema odgajatelja, a gimnazije su nedostupne za školski i klupski sport - sustav je jednostavno preopterećen", poručuju iz okružnog ureda u bavarskom Lindauu.

Ovaj idilični gradić na Bodenskom jezeru ima oko 81.000 stanovnika i oglašava se sloganom „Poprilično blizu raja". Lindau je jedna od mnogih općina koje već tjednima traže dodatnu pomoć od savezne vlade. O tome će biti riječi na još jednom samitu o izbjeglicama, na koji je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser pozvala predstavnike saveznih zemalja i lokalnih vlasti. Održat će se 16. veljače 2023.

Milijarde pomoći iz Berlina

"Nećemo vas ostaviti na cjedilu", obećava kancelar Olaf Scholz. "Njemačka vlada pomaže saveznim pokrajinama i općinama u registraciji izbjeglica. Kao i prethodne, i ove godine pokrajine i općine su dobile od države milijarde, kako bi zbrinuli one koji su pristigli”, rekao je Scholz u Bundestagu.

Konkretna obećanja njemački kancelar nije dao. Tim prije što su i u Berlinu sada shvatili da nisu sve općine (pre)opterećene prihvatom izbjeglica. Ali zašto je situacija od grada do grada toliko različita?

Profitirali oni koji su naučili lekcije iz prošlosti

"Općine koje su izgradile infrastrukturu još 2015. godine kako bi se izborile s prilivom izbjeglica, a zatim je nisu u potpunosti demontirale, sada su u boljoj poziciji", kaže za DW Hannes Schammann, profesor migracijske politike na Sveučilištu u Hildesheimu. "No, općine koje su demontirale smještajne kapacitete i tada podignute infrastrukturne objekte, sada često imaju problem."

To je izjava koju gradonačelnik Hanovera Belit Onay može potvrditi. "Nakon napada na Ukrajinu, u roku od nekoliko dana nam je uspjelo napraviti smještaj za ukrajinske izbjeglice u izložbenim halama u Hannoveru."

Više privatnog smještaja?

I dalje postoje smještajni kapaciteti u nekretninama, koje je savezna vlada stavila na raspolaganje pokrajinama i gradovima u jesen 2022., nakon prvog samita o izbjeglicama nakon početka rata u Ukrajini. Do sada je zauzeto oko dvije trećine od 4.000 smještajnih kapaciteta. Međutim, mnoge zgrade su morale biti pripremljene, a na nekima se još radi, jer su dugo bile prazne i jer je na primjer nedostajalo struje i vode.

Stručnjakinja za migracije iz Kluba zastupnika Zelenih Filiz Polat dala je prijedlog za ublažavanje situacije. U intervjuu za Deutschlandfunk ona je pozvala da se status tražitelja azila i izbjeglice iz Ukrajine izjednači.

Tražiteljima azila, kaže ona, nije dozvoljeno birati mjesto boravka, dok Ukrajinci mogu živjeti privatno kod rodbine ili poznanika. Filiz Polat pritom naglašava da oko 30 posto izbjeglih ima rodbinu u Njemačkoj - a posebno politički progonjene osobe iz Turske.

Pitali smo nadležne u njemačkim općinama koliko bi im takav prijedlog zapravo olakšao situaciju? "Skoro nikako", kažu odgovorni u Lindauu. "Jer, nije samo smještaj ono što opterećuje komune, već i briga o ljudima."

Nedostatak stambenog prostora

U okrugu Miltenberg smatraju kako je ovaj prijedlog općenito "vrijedan razmatranja", ali povlači sa sobom potrebu dokaza o postojanju stambenog prostora. Ne bi se smjelo dogoditi da netko tko nema na raspolaganju dovoljno prostora za život poželi primiti rodbinu.

Belit Onay
Belit Onay Foto: DW/T. Yildirim

Gradonačelnik Hanovera Onay naglašava ovu točku. Glavni grad Donje Saske već ima iskustva s decentraliziranim smještajem. "Nažalost, smjestiti novopridošle kod rodbine prečesto ne uspijeva jer stambeni prostor koji je na raspolaganju članovima obitelji nije dovoljno velik, a drugi stambeni prostor ne može se pronaći."

Brža integracija za sve

Gradonačelnik Bielefelda Pit Clausen želi da tražitelji azila imaju isti tretman kao i ratne izbjeglice u svim aspektima, a ne samo u pogledu smještaja. Ovo također uključuje racionalizaciju dugih birokratskih procedura u njemačkim službama za strance. Prema navodima Clausena, to ne samo da bi značajno rasteretilo lokalne vlasti već bi sve strane od toga imale koristi:

"Glupi smo što izbjeglice dijelimo na one prve i druge klase. Trebali bismo za sve potpuno otvoriti socijalne sustave, sustave obrazovanja i sve mogućnosti integracije."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu