1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nove-stare brige hrvatske energetske politike

13. veljače 2024

Razvoj eksploatacije obnovljivih izvora u RH je zaustavljen zbog pogrešnih metoda kriznog subvencioniranja potrošnje energenata. A ni globalne okolnosti pritom Hrvatskoj ne idu baš u prilog.

https://p.dw.com/p/4cL9d
LNG-terminal na Krku
LNG-terminal na KrkuFoto: Dalibor Brlek/Zoonar/picture alliance

Hrvatska energetska politika nanovo je zatečena u svojevrsnom raskoraku. Netom li je prošle zime iskorišten puni kapacitet jedinog podzemnog skladišta plina u RH, cijena tog energenta u Europi je počela naglo padati, od vrhunaca koje je dosegla nedugo ranije. Zaliha je stoga postala nositelj poslovnoga gubitka na račun Hrvatske elektroprivrede, središnjeg javnog poduzeća i vodećeg nacionalnog subjekta u ovom sektoru. I dok HEP grca u dugovima prouzročenim kriznim subvencijskim mjerama Vlade RH, razvoj poduzeća u smjeru obnovljivih izvora energije u glavnini je – zaustavljen.

Takvom kontekstu mogu se pridodati vijesti o intervencijama vlasti SAD-a u tržište plina. Kabinet predsjednika Joea Bidena odlučio je, naime, limitirati gradnju novih izvoznih potencijala ukapljenog plina. Takav potez novopečenog najvećeg svjetskog snabdjevača LNG-om, morao bi zaustaviti pad njegove cijene u Europi. No sama Hrvatska očito mora tražiti pouzdanija rješenja za tržišne stresove i vlastiti energetsko-proizvodni razvoj po ekološkim standardima novog doba. O tim iskušenjima i perspektivama porazgovarali smo zato s dvoje istaknutih analitičara ovog sektora u RH.

Nesposobnost ili skriveni interesi

„Ovisnost o plinu treba prekinuti naglo i brzo“, rekao nam je Robert Pašičko, stručnjak za inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Zagrebu, „a to je potvrdila i zadnja UN-ova klimatska konferencija COP28 gdje je prvi put usuglašen prelazak s fosilnih goriva i poziv zemljama da utrostruče proizvodnju obnovljive energije do 2030. godine." Prema njegovu uvidu, teško je shvatiti radi li se u Hrvatskoj pritom o čistoj nesposobnosti ili skrivenim interesima nekih lobija. Sam intenzitet kadrovskog rotiranja na poziciji nadležnog ministra gospodarstva je više nego indikativan za to pitanje.

Robert Pašičko, stručnjak za inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Zagrebu
Robert Pašičko, stručnjak za inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u ZagrebuFoto: Daniel Osorio/Eurada

Jer, promijenjeno je na toj funkciji četvoro njih u zadnjih šest godina: „Sve se tako svodi na individualne pomake, ne sustavne. Umjesto da se ubrzaju procesi, npr. objava javnog natječaja za dodjelu tržišne premije za više stotina MW obnovljivih izvora, stvari stoje na mjestu. Prilike su ogromne, i krajnji je tren da se postavi jasan smjer kretanja, sustav za implementaciju i otvore vrata investitorima.“ Ovaj stručnjak u sklopu UN-ova Programa za razvoj ističe da povrh svega raste energetska nesigurnost u međunarodnom okviru, bilo da se govori o SAD-u, Rusiji, Hutima ili Suezu.

Pašičko upozorava i da je rješavanje energetskog siromaštva i visokih cijena energenata preko leđa nacionalne energetske kompanije - relikt prošlosti. „Postoje puno pametniji modeli na kojima se nažalost ne radi dovoljno. Svijetao primjer je nulta stopa PDV-a za sunčane elektrane na kućama i zgradama, što bi trebalo primijeniti i na električna vozila te dizalice topline", kaže on. No politika HEP doživljava, nastavio je dalje, kao „kravu muzaru" za „rješavanje“ problema do sljedećih izbora. Politički diktiran imperativ zatvorio je vrata razvoja HEP-a, usprkos enormnim mogućnostima.

Tome je ovaj naš sugovornik pribrojio činjenicu da je veliki dio boljeg HEP-ova kadra zadnjih godina napustio to poduzeće. „Zamjenjuju ih politički podobni i teško se vidi svijetlo na kraju tunela, dok god je na snazi ovakvo razmišljanje“, zaključuje Robert Pašičko.

Dojam o investiranju

No glavna urednica i komentatorica specijaliziranog portala „Energetika-net.com“ Nina Domazet smatra da je Hrvatska, kad je riječ o plinu, čvrsto upisana u plinsku kartu Srednje i Istočne Europe, već i zato što posjeduje LNG-terminal, čiji će se kapacitet više nego udvostručiti kroz naredne dvije godine.

Nina Domazet
Glavna urednica i komentatorica specijaliziranog portala „Energetika-net.com“ Nina DomazetFoto: privat

„Bidenovim potezom trenutno su pogođeni samo novi projekti. Općenito se propituje može li se dogoditi da svjetska prekapacitiranost plinske infrastrukture dovede do napuštene imovine, no energetičari globalno - dekarbonizacijskoj zapadnoj agendi usprkos - plin dominantno i dalje doživljavaju kao optimalno gorivo u tranziciji", rekla je Domazet za DW. I naglasila da bi dobro pozicioniranje RH u regiji trebalo iskoristiti i za rješavanje političkih napetosti s Mađarskom i Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Ili, još preciznije, za stvaranje stabilnosti i gospodarskog prosperiteta u regiji.

„Posebnim problemom smatram trend opadajuće potrošnje plina u Hrvatskoj i ne do kraja riješenog pitanja buduće proizvodnje Petrokemije koja je naš veliki potrošač plina, te sporog razvoja industrije koja troši plin. S druge strane, povećava se udjel obnovljivih izvora, što je pozitivno. Takvi trendovi će ubuduće stvarati pritisak na cijenu plina jer novac uložen u ogromnu plinsku infrastrukturu nekako mora biti i vraćen“, mišljenja je ova analitičarka. Kad se pak radi o HEP-u, u oko joj ponajprije upada to da ta kompanija upravo stvara dojam o snažnom investicijskom ciklusu.

Ništa prije parlamentarnih izbora

„HEP-ov plan investicija za ovu godinu dignut je na razinu od nevjerojatnih 630 milijuna eura", podcrtala je ona taj i takav intrigantni podatak o kompaniji s oko milijardu eura novijeg bankovnog duga, „što je višestruko iznad predpandemijskih godina, ali pitanje je što će od toga biti i realizirano. Zbog birokratskih poteškoća, dakle, kao i javne nabave te objektivnih okolnosti koje već duže vrijeme usporavaju projekte. Znatno financijsko opterećivanje kompanije i manjak stručnih kadrova predstavljaju problem za razvoj HEP-a, koji na žalost ne može ostvariti sve svoje potencijale".

To je, po mišljenju Nine Domazet, i glavna barijera razvoju elektroenergetike i tijeku zelene tranzicije koja se nameće kao neminovnost, a s nekim trendovima koji nisu uvijek po mjeri potrošača: „Masovna elektrifikacija prometa, primjerice. Ipak, ovo je izborna godina i, nažalost, ne treba očekivati ikakve posebne pomake, ali budući ministar gospodarstva trebao bi se aktivnije pozabaviti nakupljenim poteškoćama u energetskom sektoru."