Novi detalji u kronici njemačkog neuspjeha u Afganistanu

Ovo je priča o okretanju glave na drugu stranu, o ignoriranju, o katastrofalno pogrešnoj političkoj procjeni. Ovo je priča o Afganistanu i Njemačkoj u ljeto 2021.

A radi se o tome zašto njemačka vlada nije uočila da islamistički talibani u toj zemlji nasilno preuzimaju vlast i zašto nije dovoljno vodila računa o tisućama lokalnih suradnika njemačke vojske (Bundeswehr) na Hindukušu.

Istraživanje novinara lista Die Zeit

Priču je objavio Die Zeit. Novinarima tog njemačkog tjednika omogućen je pristup tisućama stranica dosjea, zabilješki, dnevnih izvještaja, mailova njemačkih ministara i zapisnika sa sastanaka državnih tajnika, kao i onima iz kancelarskog ureda. Riječ je u stvari o strogo povjerljivim dokumentima koji su ipak, eto, procurili u medije.

U to vrijeme, 2021. godine, Njemačkom je još uvijek vladala koalicija demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD). Kancelarka je bila Angela Merkel, a izbori za njemački parlament Bundestag trebali su se održati za samo nekoliko tjedana. Zaboravljeni rat u Afganistanu bio je još dalje nego inače i predstojeće promjene u toj zemlji uopće nisu bile u fokusu Nijemaca.

Upozorenja veleposlanice iz SAD-a

Die Zeit piše da je tadašnja veleposlanica Njemačke u Washingtonu Emily Haber 6. kolovoza dojavila da će SAD uskoro napustiti Afganistan i da Amerikanci smatraju da to vjerojatno znači i kraj vlade u Kabulu koju podržava Zapad. No Berlin na početku uopće nije reagirao. Krizni tim trebao je biti formiran tek 16. kolovoza, iako je u međuvremenu počelo stizati sve više informacija o povratku talibana na vlast.

Neposredno prije nego što se njemačka vlada konačno suočila s realnošću, odnosno uoči dana kada su talibani 15. kolovoza osvojili glavni grad Kabul, na brzinu je 13. kolovoza održan i taj krizni sastanak.

Scholz govori za DW, nekoliko dana pre pada Kabula

A dva dana ranije, 11. kolovoza, tadašnji njemački ministar financija Olaf Scholz dao je intervju DW-u. Ovaj socijaldemokrat je tada bio kandidat svoje stranke za kancelara na jesenskim izborima, na kojima će na kraju i pobijediti. Ali u tom trenutku, 11. kolovoza, novinari DW-a su ga pitali zašto Njemačka i dalje u Afganistan protjeruje one kojima je odbijen zahtjev za dobivanje azila i je li ondje situacija ipak postala previše opasna. Scholz je odgovorio ovako: „Njemačka je zemlja koja je primila mnogo izbjeglica, ali spremnost da se one prihvate podrazumijeva i da onaj tko je u Njemačkoj počinio ozbiljne kriminalne radnje ne može očekivati da će moći ovdje i ostati."

O situaciji u samom Afganistanu pak nije rekao ništa. Na pitanje zašto veleposlanici mnogih država EU-a više ne smatraju da su takva protjerivanja ispravna, on je rekao: „Za to postoji odgovarajuća procedura, koja se ne zasniva na mišljenjima, već́ na procjeni situacije koja se zasniva na velikom broju informacija o situaciji na licu mjesta. I upravo je to procedura koja se redovito odvija, pa i u Afganistanu", rekao je Scholz.

No list Die Zeit u svom izvještaju daje primjer koji očigledno pokazuje da njemačka vlada u to vrijeme nije bila obaviještena o stvarnoj situaciji u Afganistanu. Savezna obavještajna služba BND je 3. kolovoza, na upit njemačke vlade kada bi talibani mogli formirati svoj emirat, odgovorila sljedeće: „Prema sadašnjoj procjeni, to je scenarij koji će se vjerojatno odigrati najranije za dvije godine." Dva tjedna kasnije Afganistan je bio u rukama islamista.

Oklijevanje u spašavanju lokalnih suradnika

No to nije sve: sredinom kolovoza druge zemlje – SAD, Velika Britanija, Nizozemska i Danska – već su odavno počele evakuirati svoje građane i lokalno afganistansko osoblje. Ali Berlin nije. Operacija spašavanja Nijemaca počela je tek 16. kolovoza. Vojnici Bundeswehra su više od deset dana u zračnoj luci u Kabulu vodili žestoke borbe s talibanima kako bi što većem broju ljudi omogućili povratak kući.

Danas, skoro dvije i pol godine kasnije, za Rodericha Kiesewettera, CDU-ovog stručnjaka za vanjsku politiku i sigurnost u Bundestagu, Afganistan je simbol vanjske politike bez odlučnosti i snage. On za DW kaže: „Članak lista Die Zeit u suštini pokazuje strateško slijepilo njemačke sigurnosne politike, politike koja ignorira upozorenja, pokušava izbjeći preuzimanje odgovornosti sporeći se oko nadležnosti te i sama doprinosi humanitarnoj katastrofi ne poduzimajući pravovremene, proaktivne mjere."

Lokalno osoblje i izborna kampanja

Danas se Istražni odbor Bundestaga prvenstveno bavi time zašto je u Njemačkoj tako neodlučno prihvaćano lokalno afganistansko osoblje. Kako prenosi Die Zeit, posebno je problematično ono što se može pročitati u jednoj bilješci iz kancelarskog ureda u kojoj se citira tadašnji ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU), a koji je rekao: „U narednih nekoliko tjedana ne bi trebalo započeti nikakvu veću diskusiju o izbjeglicama." Jer, prihvat izbjeglica je loša tema u predizbornoj kampanji.

Jedino se tadašnja ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) zalagala za velikodušno prihvaćanje lokalnog osoblja, ako padne vlada u Kabulu. Kramp-Karrenbauer se za to po prvi put založila u prosincu 2020. godine, a zatim je to više puta i ponovila.

Službeno je – prema pisanju Die Zeita – tada zrakoplovima odvezeno oko 5.340 ljudi, uključujući i 216 lokalaca, dakle ljudi koji po prirodi svog posla i zbog toga što su godinama radili za Nijemce navlače na sebe mržnju talibana. Međutim, kako navodi njemački list, njih oko 12.000 još uvijek čeka da otputuje u Njemačku.

Njemačka danas praktički nema nikakav utjecaj na Afganistan

Danas je, međutim, sposobnost njemačke vlade da učini bilo što za narod Afganistana izuzetno ograničena. Roderich Kiesewetter za DW kaže: „Mi ipak i dalje imamo političku odgovornost za lokalne suradnike i njihove obitelji koji čekaju da napuste zemlju. A imamo i moralnu odgovornost za afganistansko civilno stanovništvo, posebno za žene koje se nalaze pred socijalno-ekonomskom, a i čisto ekonomskom katastrofom.“

Više od 17 milijuna građana Afganistana je u opasnosti od akutne gladi, a preko šest milijuna pogođeno je lošom opskrbom hranom.

Na dan 16. studenoga 2001. Bundestag se, još uvijek pod dojmom napada na SAD 11. rujna te godine, odlučio uključiti u borbu protiv terorizma u Afganistanu. Početkom 2015. Bundeswehr je dobio novi mandat i otada je bio zadužen za obuku afganistanske vojske. Tijekom čitave misije u Afganistanu život su izgubila 53 njemačka vojnika.

Roderich Kiesewetter danas dolazi do otrežnjujućeg zaključka: „Njemačka u Afganistanu praktički više nema nikakvu ulogu, jer talibanska vlada nije priznata, što znači da dostava humanitarne pomoći ili gospodarska suradnja u načelu nisu mogući.“

Njemačka je 2001. željela Afganistancima donijeti slobodu i demokraciju, ali više od dva desetljeća kasnije od toga nije ostalo gotovo ništa.