1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Posljednji građani s putovnicom drugog reda

Milica Andrić-Rakić Sjeverna Mitrovica
4. siječnja 2024

Nakon ukidanja viza državljanima Kosova jedini građani zapadnog Balkana kojima su potrebne vize za EU su mahom Srbi s Kosova kojima je putovnicu izdala tzv. Koordinacijska uprava Republike Srbije.

https://p.dw.com/p/4apYe
Žena drži vrećicu s natpisom koji ukazuje na ukidanje viza za Kosovo
Građani Kosova od Nove godine u Šengen bez vizeFoto: LAURA HASANI/REUTERS

„Čitav zapadni Balkan je sada povezan sa Šengenskom zonom posredstvom vizne liberalizacije", napisao je na mreži X u ponedjeljak visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

Tada je na snagu stupila vizna liberalizacija za Kosovo, sedam godina nakon što je Europska komisija to predložila.

U Borrellovoj izjavi se, međutim, nije pronašla Ljubica S. iz Sjeverne Mitrovice. Iako je rođena i živi na Kosovu i posjeduje putovnicu, ona će, bar još neko vrijeme morati tražiti vizu.

Ljubica je jedna od, pretpostavlja se, nekoliko tisuća građana na Balkanu koji su ostali bez vizne liberalizacije jer posjeduju samo srpsku putovnicu. I to onu koji ne izdaje niti jedna policijska uprava u Srbiji,nego centralizirano tijelo srpskog MUP-a koje se zove Koordinacijska uprava (KU).

„Ne računajući građane Rusije i Bjelorusije, građani Srbije koji imaju putovnica KU-a jedini su stanovnici Europe kojima nije dozvoljeno slobodno putovanje u zemlje Šengena", kaže za DW Dragiša Mijačić, koordinator srpske Radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa o Europskoj uniji.

„Putovnice Koordinacijske uprave se izdaju za građane Srbije koji imaju prebivalište na Kosovu. Oni nužno ne moraju živjeti na Kosovu ili biti građani Kosova. Mnogi među njima su se odavno odselili s Kosova, ali im je jedina adresa prebivališta ostala na tom prostoru", objašnjava Mijačić.

Saga s putovnicama drugog reda

KU je oformljena u kolovozu 2009. uredbom Vlade Srbije u sklopu dijaloga EU-a i Srbije o viznoj liberalizaciji koja je na snagu stupila u prosincu iste godine.

Uvjet Europske komisije za preporuku za liberalizaciju viza za državljane Srbije bio je da izmještene policijske uprave s Kosova – za Kosovsku Mitrovicu, Prištinu, Prizren i ostale gradove ne izdaju putovnice državljanima Srbije s prebivalištem na Kosovu, nego da se ta nadležnost preusmjeri na centralizirano tijelo.

Istodobno, od Srbije je traženo da pooštri sigurnosne procedure za izdavanje tih putovnica koji su izuzeti iz bezviznog režima. Europska komisija je tada strahovala od „ilegalne migracije" s Kosova.

Zbog toga su, tijekom godina, mnogi kosovski Srbi– ali i Albanci, Romi, Goranci i drugi s Kosova koji su državljani Srbije pokušavali prebivalište makar fiktivno prebaciti u neki od gradova u Srbiji i dobiti „normalne" putovnice.

Ne mogu svi Srbi dobiti kosovsko državljanstvo

Drugi pak vade kosovske putovnice. Ovo, međutim, nije opcija za Ljubicu. Nju njezin otac Petar više godina bezuspješno pokušava upisati u kosovsku knjigu građana.

„Ona je usvojena 2000. godine i mi imamo rješenje srpskog Centra za socijalni rad koji nadležno kosovsko Ministarstvo ne priznaje, a sud odbija ovjeriti u strahu da će time priznati organe Republike Srbije na Kosovu. Otpusnu listu iz bolnice nemamo", priča otac Petar S.

Bez upisa Ljubica ne može dobiti kosovsku osobnu iskaznicu, a time ni putovnicu. I Ljubica nije jedina. Zbog nepriznavanja srpskih izvoda iz matičnih knjiga umrlih, rođenih i vjenčanih, kao ni sudskih odluka o razvodu ili rješenja drugih srpskih institucija, znatan broj Srba, Roma i drugih i dalje ne može dobiti kosovske dokumente.

Bez kosovskih putovnica i bez vizne liberalizacije, za te ljude – kojima se točan broj ne zna – jedina opciju ostaju upravo srpske putovnice koje izdaje KU. Tako oni ostaju jedina grupa na zapadnom Balkanu koja nije obuhvaćena viznom liberalizacijom.

Koliko je točno tih putovnica?

Putovnica KU je 2016. bilo izdato nešto preko 97.000, a srpski MUP od tada nije objavio nove podatke. Do danas je taj broj vjerojatno prepolovljen jer se većina snašla pribavljajući mahom „pravu" srpsku putovnicu ili, rjeđe, kosovsku.

O tome koliko je putovnica KU danas rijetka govori i iskustvo Milice Radovanović iz Sjeverne Mitrovice. Posljednjih godinu i pol dana, s putovnicom KU je putovala u Poljsku, Holandiju, Njemačku, Belgiju i Grčku. Na aerodromu u Beču morala je objašnjavati zašto ima jednogodišnju grčku vizu kada ni živi, niti radi u Grčkoj.

„Objašnjavala sam službenici na kontroli da imam 'posebnu' srpsku putovnicu i da mi je za ulazak u EU potrebna viza. Nisam stigla završiti rečenicu, njoj se upalila lampica, osmjehnula se i rekla 'Oh I remember this one. It is so rare'. Onda je ushićena pozvala kolegu da mu pokaže uskršnje jaje koje je pronašla, nakon toga mi vratila putovnicu i poželjela sretan put."

Europska komisija je prepoznala ovaj problem i predložila viznu liberalizaciju za putovnice KU-a obrazloživši da više ne postoji opasnost od ilegalne migracije te da je mjera u skladu s politikom EU da što više ubrza proces približavanja zemalja zapadnog Balkana.

Iako je Komisija prijedlog članicama EU-a i Europskom parlamentu iznijela još u studenom, o njemu se nije razgovaramo na samitu EU u prosincu. „Sljedeća prilika je u ožujku, kada se očekuje usvajanje izmjene regulative i prestanak diskriminacije ovih građana Srbije“, kaže Dragiša Mijačić.

LJudi čekaju u redu u zračnoj luci
Gužve u zračnoj luci Priština nakon ukidanja vizaFoto: LAURA HASANI/REUTERS

Priština se opire

Slična očekivanja ima i Petar. „Nadam se i vjerujem da će do te odluke doći u prvoj polovini ove godine. Pretpostavljam da sada nije donijeta samo da bi se potakli Srbi da u što većem broju uzimaju kosovske putovnice. Ne razumiju da je za neke to nemoguće", navodi on.

U iščekivanju liberalizacije, kosovski MUP je u posljednje vrijeme izdao preko 287.000 putovnica. U općinama na sjeveru, pretežno naseljenim Srbima, od kolovoza do listopada prošle godine izdata je 531 putovnica – odnosno preko 300 kosovskih putovnica više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Ovo se u prištinskim medijima tumačilo kao „masovno" uzimanje putovnica od strane kosovskih Srba i pokazatelj većeg stupnja integracije.

Isti argument iskoristila je i vlada Kosova, ali i dvadeset nevladinih organizacija s Kosova koji su od Europske komisije javno zatražili da ne dozvoli viznu liberalizaciju za putovnice KU jer bi takva mjera navodno spriječila dalju integraciju kosovskih Srba.

Takvoj ocjeni suprotstavile su se nevladine organizacije koje rade u srpskim sredinama na Kosovu i podcrtale to da pravi problemi u integraciji leže u preprekama s kakvim se suočava Ljubica S. Ona će vjerojatno prije dočekati viznu liberalizaciju putovnica KU nego kosovsku putovnicu na njeno ime.