1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Reakcije: "neprilična usporedba Bleiburga i Srebrenice"

Samir Huseinović
5. lipnja 2023

U BiH se raspravlja o tekstu objavljenom u njemačkom listu FAZ u kojem se uspoređuju Bleiburg i Srebrenica. Naši sugovornici kažu da su usporedbe nepotrebne, ali da o svim zločinima treba govoriti.

https://p.dw.com/p/4SCst
"Ne treba uspoređivati Bleiburg i Srebrenicu", kažu naši sugovornici
"Ne treba uspoređivati Bleiburg i Srebrenicu", kažu naši sugovorniciFoto: Marinko Sekulić/DW

Većina sugovornika DW-a iz BiH koji su reagirali na tekst Michaela Martensa, novinara njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u kojem se genocid u Srebrenici uspoređuje s „Blajburškom tragedijom", smatra da je ta usporedba „nepotrebna“ i „neprilična".

U tekstu pod naslovom „Bleiburg: Ne treba nikakva komemoracija, nigdje?" Martens piše da genocid u Srebrenici nije bio najveći masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata, jer „sustavna masovna ubojstva, koja su započela 15. svibnja 1945. u Bleiburgu i koja su trajala nekoliko tjedana, u svojim dimenzijama značajno premašuju događaje u Srebrenici“.

„Obračun s nacističkim suradnicima" u Bleiburgu

Član Upravnog odbora SABNOR-a (Savez antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata) Bosne i Hercegovine Bakir Nakaš kaže da je Martens napravio „kardinalnu grešku“ uspoređujući „blajburške žrtve" i genocid u Srebrenici.

„Srebrenica je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nije smjela biti izložena agresivnim srpskim snagama, dok su 'blajburške žrtve' u većini bili suradnici nacističkih snaga“, kaže Nakaš. On podsjeća da je Međunarodni sud u Haagu pravomoćnim presudama potvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid te da nijedan sud nije donio nikakvu presudu o blajburškim žrtvama. „Zbog toga ova dva slučaja nije moguće usporediti“, ističe sugovornik DW-a.

Prijevod teksta Michaela Martensa objavili smo u cijelosti 2. lipnja
Prijevod teksta Michaela Martensa objavili smo u cijelosti 2. lipnjaFoto: faz.net

Usporedbe su besmislene jer je u Srebrenici počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom, dok su se partizanske snage u Bleiburgu „obračunale“ s nacističkim suradnicima, kaže jedan od osnivača „Srpskog građanskog vijeća (SGV) – Pokret za ravnopravnost“ Sretko Radišić.

„U Srebrenici je počinjen zločin nad cjelokupnim bošnjačkim stanovništvom srebreničke regije, a u Bleiburgu su bili pripadnici okupatorskih snaga i njihovi suradnici – pripadnici vojske NDH – ustaše i domobrani koji se nisu htjeli predati Titovim partizanima“, kaže Radišić. I napominje da se žrtve zločina genocida ne mogu usporediti s onima koji su tokom Drugog svjetskog rata počinili masovne zločine.

Suljagićevo pismo FAZ-u

„Ne tvrdim da u Bleiburgu nije bilo nedužnih žrtava i o tome treba govoriti, ali bez usporedbe sa Srebrenicom kako bi se izbjegla politizacija i svaka druga zloupotreba“, ističe osnivač SGV-a.

„Genocid u Srebrenici ne može se uspoređivati s Bleiburgom", smatra i direktor „Memorijalnog centra Srebrenica“ Emir Suljagić. Kao preživjela žrtva genocida, on je mišljenja da događaji u Srebrenici i Bleiburgu postoje u „odvojenim sferama moralnog univerzuma“ i da se o njima „ne može ni u kom obliku govoriti u istom kontekstu".

U pismu uredništvu FAZ-a, čije je dijelove objavio na Twitteru, Suljagić ističe da „članak povlači zlonamjerne analogije između genocida u Srebrenici koji su počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba 1995. godine i 'Blajburškog masakra'".

Obilježavanje godišnjice u Bleiburgu u svibnju 2019. godine
Obilježavanje godišnjice u Bleiburgu u svibnju 2019. godineFoto: picture-alliance/AP Photo/D. Bandic

„Iako se suzdržavam od špekulacija o namjerama autora članka, uvrijeđen sam usporedbom nacističkih kolaboracionista iz bivše Jugoslavije i nevinih žrtava režima Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića“, napisao je Suljagić.

Svatko ima pravo na mišljenje, o Bleiburgu se i danas šuti

Svatko ima pravo na svoje mišljenje, kaže predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci. „Svaki od tih događaja je poseban slučaj za sebe. Možda bi se mogli naći neki zajednički elementi, ali oni bi bili više forsirani nego što stvarno postoje. Možda netko može uspoređivati Srebrenicu i Bleiburg, ali sigurno je da ti događaji nisu isti niti mogu imati isti tretman“, kaže Finci za DW.

„Stara je mudrost da svaka usporedba šepa. Ali s druge strane, važna je komparativna metoda jer imate neku uporišnu točku da prema njoj mjerite“, kaže bivši predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Franjo Topić.

„I Bleiburg i Srebrenica su veliki zločini, iako ta dva događaja nije potrebno uspoređivati. Puno nevinih ljudi je ubijeno i u Bleiburgu. Srebrenica je postala svjetski pojam stradanja zahvaljujući suvremenim medijima i angažmanu mnogih bošnjačkih političara i medija. Haški sud je odigrao važnu ulogu", kaže Topić, napominjući da se o Bleiburgu nije smjelo „ni pričati, a kamoli pisati".

Profesor Topić podsjeća da je Bleiburg u Jugoslaviji bio „tabu tema“ i da se o događajima iz svibnja 1945. godine i danas govori s „obzirom i strahom“. „Zločine treba prokazivati, treba suditi odgovornima i treba o tome govoriti i pisati što objektivnije, da bude pouka sadašnjim i budućim pokoljenjima“, kaže Franjo Topić za DW.

U sovjetskim gulazima stradalo je na stotine tisuća ljudi
U sovjetskim gulazima stradalo je na stotine tisuća ljudiFoto: imago

Usporedbe i konstrukcije

Novinar Emil Karamatić smatra da ne može biti paralela između Bleiburga i Srebrenice i da, što god se reklo, može pokrenuti i negativne emocije.

„Jedan ratni događaj – jer Drugi svjetski rat u vrijeme blajburške tragedije službeno još nije bio okončan, mada su neprijateljstva u Europi prestala – ne može se objašnjavati usporedbom s događajem iz rata devedesetih godina prošlog stoljeća. To čine oni koji su skloniji neredu konstrukcijama nego miru koji nam je svima prijeko potreban“, kaže Karamatić.

„Čudi me da jedan njemački autor u kontekstu poslijeratnih žrtava 'Blajburšku tragediju' predstavlja kao 'najveći poslijeratni masakr u Europi', dok istovremeno zaboravlja stotine tisuća njemačkih žrtava stradalih poslije rata u ruskim gulazima“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Zaboravljene žrtve

„U logorima SSSR-a (Savez sovjetskih socijalističkih republika) od travnja 1945. do svibnja 1950. godine ubijeno je više od 542.900 zarobljenih njemačkih vojnika – pripadnika Wehrmachta. Najveći broj njih ubijen je nakon određenog vremenskog razdoblja u zatočeništvu bez adekvatnih sudskih postupaka", podsjeća Ahatović.

On ističe kako se za te žrtve može reći da su „više bili žrtve Hitlerovog nacizma, nego staljinizma", baš kao što su i blajburške žrtve „više žrtve ustaške NDH i Ante Pavelića nego Titove vojske". „A genocid u Srebrenici je, kako to i sama definicija genocida kaže, zločin s namjerom djelomičnog ili potpunog istrebljenja naroda s određenog teritorija", objašnjava Ahatović. I dodaje da Bleiburg s tim nema nikakve veze.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu