Slabi li podrška saveznika Izraelu?

Prema informacijama ministarstva zdravstva u Pojasu Gaze (koje kontrolira Hamas), gotovo 32.000 ljudi izgubilo je život je otkako je izraelska vojska započela svoju veliku vojnu operaciju. U isto vrijeme je, prema istom izvoru, više od 74.000 ozlijeđeno. Iako se ove brojke ne mogu neovisno provjeriti, rat u Pojasu Gaze koji je pokrenut nakon terorističkih napada Hamasa na civile u Izraelu 7. listopada, u kojem je, prema izraelskim informacijama, ubijeno oko 1.160 ljudi, a oko 250 ih je oteto, ipak, s obzirom na veliki broj žrtava i patnje civila u Pojasu Gaze, sumnje u proporcionalnost izraelskog vojnog angažmana rastu, čak i među bliskim saveznicima.

Zabrinutost među partnerima vlada prije svega zbog planova izraelske vlade da nastavi kopnenu ofenzivu u prenapučenom Rafahu kako bi potpuno uništila Hamas. Velika je zabrinutost i zbog humanitarne katastrofe. I tako pozivi na prekid vatre u Pojasu Gaze postaju sve glasniji i hitniji. Gubi li Benjamin Netanyahu podršku svojih najbližih saveznikaa?

SAD: spor s Netanyahuom

SAD je dugogodišnji saveznik Izraela. Do sada je Washington uvijek držao zaštitničku ruku nad Izraelom u Vijeću sigurnosti UN-a. Sjedinjene Američke Države također su koristile svoje pravo veta u prošlosti na nekoliko rezolucija koje su pozivale na trenutni prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Ali u prisnim i harmoničnim odnosima između SAD-a i Izraela sada su se pojavile pukotine. Prošlog tjedna je tijekom jednog telefonskog razgovora navodno došlo do oštre svađe između američkog predsjednika Joea Bidena i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Biden je moguću kopnenu ofenzivu na Rafah opisao kao "pogrešku", ali Netanyahu i dalje ustraje na ovom naumu.

Pritom ova ofenziva nije neizbježna: sam Netanyahu je nedavno jasno rekao da će pripreme za nju ipak trajati nekoliko tjedana. No, beskompromisan stav izraelskog premijera, u kombinaciji sa sve katastrofalnijom humanitarnom situacijom u Pojasu Gaze, izazvao je preispitivanje američkog stava u Vijeću sigurnosti UN-a. Tamo je Washington predstavio nacrt rezolucije koji je trebao utvrditi "potrebu za trenutačnim prekidom vatre" u Pojasu Gaze. Ovaj nacrt nije uspio u petak poslijepodne zbog veta Rusije i Kine. Ipak, to se smatra jasnim signalom SAD-a da pojača pritisak na vladu u Jeruzalemu.

Ovaj potez popraćen je intenzivnim pregovorima o dogovoru o prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zarobljenike. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken trenutno putuje Bliskim istokom kako bi razgovarao sa svim uključenim stranama. "Dogovor je sve bliže i vrlo je moguć", rekao je nedavno prilično samouvjereno Blinken.

Kanada: obustavljena isporuka oružja

Kanada je također prošlog tjedna poslala jasne signale Izraelu. U Ottawi je kanadski parlament uz pomoć glasova zelenih i liberala progurao odluku o privremenoj obustavi svih isporuka oružja Izraelu. Osim toga, Kanada bi trebala nastaviti raditi na postizanju cilja dviju država što se povezuje s priznavanjem samostalne palestinske države. Kanadska ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly objasnila je kako je aktualni rat između Izraela i Hamasa motivirao ovu odluku: situacija na terenu, kako je rečeno, više ne dopušta Kanadi izvoz oružja u regiju.

Kanada se zapravo smatra bliskim saveznikom Izraela, slično kao i SAD. Međutim, premijer Justin Trudeau nedavno je bio na meti kritika zbog opetovanog zauzimanja dvosmislenih stajališta u sukobu na Bliskom istoku. Kanada je u prosincu odobrila rezoluciju Opće skupštine UN-a koja poziva na humanitarni prekid vatre, s tim da ova rezolucija nije sadržavala poziv Hamasu da položi oružje. Nakon što su savezničke države i oporbeni političari reagirali s nerazumijevanjem, Vlada je bila prisiljena obrazložiti svoj stav u iscrpnom priopćenju. Čak i kada je Južnoafrička Republika podnijela tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Trudeau nije uspio formulirati jasan stav o tom slučaju. Trudeau je rekao novinarima kako Kanada podržava ICJ i da će "prihvatiti svaku odluku" koju donese ICJ. Istodobno je, međutim, odbio reći dijeli li Kanada optužbe za genocid.

Oporba, ali i brojni akteri civilnog društva, nedavno su pojačali pritisak na Trudeauovu vladu da zauzme jasnije stajalište o bliskoistočnom sukobu. To je također vjerojatno dovelo do embarga na oružje o čemu je odlučio parlament, a vlada želi provesti, iako odluka parlamenta nije pravno obvezujuća. To Kanadu svrstava među zemlje koje su zaustavile izvoz oružja u Izrael, a u koje pripada Japan, Belgija, Nizozemska i Španjolska.

EU summit: pritisak na Izrael raste

Posebno je unutar Europske unije Španjolska postala jedan od najoštrijih kritičara izraelske vojne operacije. Zajedno sa svojim irskim kolegom Leom Varadkarom (koji je u međuvremenu najavio ostavku) španjolski premijer Pedro Sanchez pozvao je Europsku komisiju da preispita sporazum o pridruživanju EU-a s Izraelom. Madrid i Dublin su izrazili sumnju da će Izrael ispuniti svoje obveze prema ovom sporazumu, posebice što se tiče "poštivanje ljudskih prava i demokratskih načela" koji su „bitni elementi odnosa". Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock odbacila je ovaj prijedlog tako da on zapravo nije stavljen na raspravu na summitu EU-a održanom krajem prošlog tjedna. Unatoč tomu je i njemačka ministrica uoči svoje nove bliskoistočne turneje, upozorila Izrael na humanitarnu katastrofu u Pojasu Gaze.

Unatoč tome, 27 šefova država i vlada EU-a dogovorilo je u četvrtak (21.3.) zajedničku izjavu o bliskoistočnom sukobu, koja ima za cilj pojačano ukazati na odgovornost Izraela. U priopćenju se poziva na trenutni prekid vatre koji bi trebao "dovesti do održivog prekida vatre, bezuvjetnog oslobađanja svih talaca koji se drže u Pojasu Gaze i pružanja humanitarne pomoći". Također poziva izraelsku vladu da ne pokreće kopnenu ofenzivu u Rafahu. Bila je to prva zajednička izjava svih 27 europskih država članica o ratu Izraela i Hamasa u posljednjih pet mjeseci.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.