U Bruxellesu potonule nade izaslanstva Bosne i Hercegovine

U Bruxelles je doputovalo izaslanstvo Bosne i Hercegovine sa čak 40 članova, a predsjednica Savjeta ministara Borjana Krišto je bila prije puta uvjerena kako je konačno došao velik dan: „Vjerujem kako smo zaista sazreli i da možemo osigurati sve neophodne pretpostavke za jačanje dijaloga između institucija BiH, kao i političkih lidera u BiH koji će nas dovesti do ispunjavanja svih onih uvjeta koji stoje pred nama. Očekujemo da će BiH ovog prosinca dobiti datum za otvaranje pristupnih pregovora."

Čekalo se dugo - status kandidata za punopravno članstvo BiH je dobila prije godinu dana, a makar je izaslanstvo znalo kako nije ispunilo baš sve uvjete, vjerovalo se kako će se Bosni i Hercegovini i ovaj put progledati kroz prste već zbog globalnih političkih kretanja i rata u Ukrajini. Ali nakon samo nekoliko sati u Bruxellesu i sastanka s povjerenikom za proširenje Olivérom Várhelyiem je bilo jasno da od slavlja  neće biti ništa.

Jer u nedavnom izvješću Europske komisije je konstatirano kako Bosna i Hercegovina nije ispunila 14 prioriteta iz preporuke i kako tu još ima posla za Sarajevo: „Želimo da se ponovo, recimo već u ožujku sastanemo i dođe do novog napretka i nadamo se kako će se tada moći započeti s pregovorima“, izjavio je Várhelyi. Jer nužne su nove reforme i ispunjavanja obaveza i tek tad će Europska komisija preporučiti Savjetu EU započeti pregovore o članstvu.

Ništa se nije se učinilo – ili čak krivo

Među 14 zadaća za BiH je i usvajanje izuzetno bitnih zakona, poput onog o sprečavanju pranja novca ili o terorističkim aktivnostima, nedostaje i primjeren zakon o sudovima, ali i zakonodavna regulacija izbora. Neki od njih se nalaze u parlamentarnim komisijama gdje se čeka političko zeleno svjetlo, a neki zakoni su čak usvojeni, ali u obliku koji je neprihvatljiv Europskoj uniji.

Tako je prije nekoliko mjeseci donesen zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu u obliku gdje je Venecijanska komisija odbila suglasnost. Jer makar se to savjetovalo, po tom zakonu ipak neće biti provjere imovinskih kartica zaposlenih u pravosuđu, a izbačene su i sankcije za neprijavljivanje imovine. Upravo zbog takvog „napretka“ BiH ne čudi odluka Njemačke, Francuske i Nizozemske koje se protive početku pregovora o pristupu sve dok i ova zemlja, baš kao i sve ostale u tom postupku, ispuni sve preuzete obaveze.

Izaslanstvo je tako iz Bruxellesa moglo tek objaviti kako se moraju ispuniti zahtjevi i reforme ako se uopće želi barem u ožujku „uhvatiti vlak“ za EU. Ali izgledi su i za taj termin slabi: još prošlog mjeseca je predsjednica EK Ursula von der Leien predstavila izvješće o (ne)napretku Bosne i Hercegovine, ali od onda se nije uradilo ništa. Naprotiv: dok su u Bruxellesu trajali razgovori o napretku i ispunjavanju uvjeta, održavala se sjednica Savjeta ministara na kojoj je trebao biti usvojen Sporazum o pregovorima sa Frontex-om i regulacija vanjskih granica, što je jedan od 14 prioriteta.

Entiteti će diktirati federaciji

Ali makar su oko tog bile suglasne sve stranke, sporazum nije usvojen. Suglasnost nisu dali ministri Elmedin Konaković, Zukan Helez, Edin Forto i Sevlid Hurtić jer u operativnom planu i izmjenama koje traže suglasnost Agencije, BiH i država članica koje graniče sa BiH, sad se predviđa i obaveza dobivanja suglasnosti entiteta na čijem prostoru se provode aktivnosti iz operativnog plana.

To praktično znači dobivanje suglasnosti od nižih nivoa vlasti, na što bošnjački ministri nisu htjeli da pristanu. Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić je nakon sjednice izjavio kako su srpski i hrvatski ministri u savjetu podržali sastav pregovaračkog tima sa Europskom agencijom za graničnu i obalsku stražu Frontex, a kako ga „Bošnjački ministri  optužuju da želim prenijeti neke nadležnosti na entitete i tražili su da ubace još jednog člana iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u tim, na što nisam mogao pristati jer DKPT nema veze sa granicom“, rekao je Nešić.

Nema velikog optimizma

Tako bosanskohercegovački političari nisu prošli niti prvi ispit nakon Bruxellesa, a sada su na redu ostali zakoni koje traži EU. Na prvom mjestu je zakon o sprečavanju pranja novca, te sukobu interesa. Deklarativno, nitko nije protiv ovih zakona: „Imamo ozbiljne zastoje u dinamici. Donijeli smo pet ili šest zakona i kad je došlo do ustavnog suda BiH, tu je zastoj. Možemo razgovarati da Apelacioni sud ima sjedište u Banja Luci i da donesemo Zakon o sprečavanju pranja novca, to bi se moglo završiti. Várhelyi je imao pozitivan pristup apelirajući da se ovo što prije završi", rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

No on je i tu priliku iskoristio kako bi ukazao, kako tvrdi; na „nelegitimnog" visokog predstavnika u BiH: „Neki iz Sarajeva su rekli da ljudi odlaze jer se priča o disoluciji. Stranci stvaraju BiH koja ne može opstati. Očigledno RS bez vidljivosti neće moći biti dio paketa suglasnosti za EU, ako bude eliminirana. Imate neke parlamentarce koji zastupaju te lobije i koji to komentiraju. Ja ih pitam, kakva je to vladavina prava ako je visoki predstavnik tu nelegitimno", izjavio je Dodik u Bruxellesu. On tvrdi kako jest za europski put, ali da nije optimist. No ipak, „taj put treba slijediti".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu