100 godina bez rata između Grčke i Turske

 Na marginama nedavnog samita NATO u Litvi, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su se dogovorli kako bi trebalo poboljšati odnose dviju zemalja. Tijekom poslednjih desetljeća su se nekadašnji krvni neprijatelji pretvorili u – susjede. Tome je doprinijeo Ugovor iz Lausanne.

Konstantinopolj: povijesna trauma

Turci su 1453. osvojili Konstantinopolj, prestonicu Bizantzskog carstva. Za Grke je to značilo povijesnu traumu koja djeluje i danas, jer su time izgubili i vodeću ulogu u regiji. Poslije toga su, kao i drugi balkanski narodi, živjeli pod osmanskom vladavinom.

Nakon uspjeha grčkog ustanka iz 1830. godine, nastala je moderna grčka država. Tada se polako počelo razmišljati i o osvajanju Istanbula i 1897. je Grčka napala Osmansko carstvo. I doživjela težak poraz. Doduše, za vreme Balkanskih ratova, Grčka je osvojila velike dijelove regije Makedonije, Epira i Tracije.

Borba oko Izmira

Našto kasnije, pobjedničke sile iz Prvog svjetskog rata su potpisale Sporazum iz Sèvresa prema kojem je Izmir (Smirna) pripao Grčkoj. Ubrzo zatim, šef vlade u Ateni Eleftherios Venizelos je 1922. naredio vojsci da krene na Ankaru.

No opskrba njegovih trupa je bilo loše i turska vojska pod vodstvom Mustafe Kemala Atatürka je opkolila Grke. Oni su se razbježali, a Smirna je spaljena.

Ugovorom iz Lausanne je revidiran Sporazum iz Sèvresa. Razjašnjena su pitanje granica i status otoka u Egejskom moru.

Došlo je i do tzv. razmjene stanovništva na vjerskoj osnovi. Više od milijun pravoslavnih kršćana je napustilo područje Turske republike, a istovremeno je 500.000 muslimana došlo u Tursku. Grčka se morala oprostiti od ideje o velikoj državi i prihvatiti činjenicu da nakon 2.500 godina više ne naseljava Malu Aziju.

Sljedeća stanica: Haag

Nakon Lausanne, nije bilo ratova između dviju zemalja, mada je bilo više vrlo napetih situacija. Sada grčki premijer Mitsotakis predlaže da o spornim temama, kojih još ima, odlučuje Međunarodni sud u Haagu.

Ugovor iz Lausanne je bio bitan i za Tursku. On se smatra osnivačkim dokumentom moderne Turske republike. Ugovorom je obustavljeno ratno stanje između Turske i zemalja Antante koje je počelo s Prvim svjetskim ratom i trajalo oko 10 godina.

Nakon njegovog potpisivanja, posljednje savezničke jedinice su napustile Istanbul u listopadu 1923. Trinaestog listopada, za glavni grad Turske je proglašena Ankara, a 29. listopada je proglašena Turska republika s Atatürkom kao prvim predsjednikom, nakon čega su ukinuti sultanati i kalifati.

Granice i suverenost

U Lausanni su utvrđene i turske granice unutar kojih je priznata politička nezavisnost i suverenost Turske. Te granice se nisu mijenjale do danas, s izuzetkom provincije Hatay koja je Republici pristupila 1939.

Tada su još važila neka ograničenja kada je riječ o turskom korištenju Bosforskog tjesnaca. No, ugovorom iz Montreuxa od 20. srpnja 1936, Turska je stekla potpunu suverenost nad Dardanelima, Mramornim morem i Bosforom. Bosforski tjesnac razdvaja europski i azijski dio Turske i važna je brodska ruta koja povezuje Crno i Sredozemno more.

Osim toga, ugovorom iz Lausanne je okončano važenje takozvanih ugovora o kapitulaciji Osmanskog carstva pred zapadnim zemljama koji su Zapadu donosili određene privilegije.

Danas su Grčka i Turska dvije suverene zemlje između kojih ponekad sjevnu iskre - ali su na dobrom putu da pogase i njih.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu