Zapad nepovjerljiv prema novom/starom slovačkom premijeru

Robert Fico je imenovan za slovačkog premijera 25. listopada. Nije gubio vrijeme i počeo je ponavljati nacionalističke, populističke teze koja su mu donijele pobjedu na izborima 30. rujna.

„Čut ćete suvereni slovački glas iz slovačkih ministarstava i gledati suverenu slovačku vanjsku politiku", izjavio je Fico. To je u skladu s njegovim predizbornim obećanjima, koja su bila mješavina ekstremističkih i proruskih narativa. Postoji velika zabrinutost da bi Ficov povratak na vlast, pet godina nakon što je svrgnut zbog skandala oko ubojstva novinara Jana Kucijaka, mogao pomoći da se podrije jedinstvo Europske unije i NATO-a.

Uzme li se njegova retorika ozbiljno, Fico bi mogao pokušati, uz pomoć svog ministra vanjskih poslova, koji se uglavnom bavi dezinformacijama, Juraja Blanara, i koji je na primjer tvrdio da su Ukrajinci odgovorni za sovjetsku invaziju na Čehoslovačku 1968. godine, potkopati zapadnu podršku Kijevu ili sankcije protiv Rusije. Osim toga, Ficov dolazak na vlast bi mogao dati novi poticaj mađarskom premijeru Viktoru Orbanu kojeg neki optužuju da teži uspostavljanju iliberalnog, proruskog bloka unutar Europske unije.

Ali sumnja se i u to da on zaista posjeduje pravu moć i da će zaista provesti svoje prijetnje, naročito kada se udalji od očiju i ušiju ekstremističke grupe kojoj se udvarao kako bi se vratio u premijersku fotelju.

Uzbuna zbog sigurnosnih interesa NATO-a

Fico ne dovodi u pitanje članstvo Slovačke u EU ili NATO-u, ali je on kao čelnik nominalno socijaldemokratske stranke Smer brzo pokazao da ostaje pri svojim predizbornim obećanjima na europskoj sceni. Došavši na samit EU-a dan nakon imenovanja rekao je predsjednici Europske komisije Ursuli Von der Leyen da Bratislava neće slati oružje Ukrajini, niti će podržati nove sankcije Rusiji. Ta vrsta retorike je i omogućila njegovo neočekivano političko uskrsnuće.

„Ovo odražava stavove značajnog dijela slovačkog stanovništva, koji tradicionalno ima povoljniji stav prema Rusiji u usporedbi s većinom zemalja u središnjoj i istočnoj Europi“, ističe Andrius ​​Tursa, stručnjak za istočnu Europu iz konzultantske kompanije za rizik. Teneo International. Stoga nije iznenađujuće što je nastup novog slovačkog čelnika izazvao uzbunu u nekim krugovima u vezi sa sigurnosnim interesima NATO-a.

„S obzirom na to da su slovački vojnici smješteni u Latviji... možemo li vjerovati da će im biti dozvoljeno da se bore ako Latviju napadne Rusija?", upitao je bivši latvijski ministar obrane Artis Pabriks. „Možemo li vjerovati Ficovoj vladi? Može li NATO vjerovati Ficovoj vladi u pogledu osjetljivih obavještajnih podataka."

Premali da bi narušio zapadno jedinstvo?

Međutim, drugi sugeriraju da je Slovačka, s populacijom od samo 5,5 milijuna stanovnika i gospodarstvom od 115 milijardi eura (BDP u 2022.) koja uveliko ovisi od partnera iz EU – prije svega od Njemačke, jednostavno premala da bi poremetila zapadnu politiku.

„Slovačka je toliko mala zemlja da to jedva da će napraviti razliku“, rekao je jedan dužnosnik EU-a, a prenosi Politico. „Slovačka jedva da ima utjecaja". Čak i ako zanemarimo ovakvo anonimno omalovažavanje, može se očekivati da će Fico iza zatvorenih vrata slijediti umjereniji kurs, kao što je to činio tijekom svojih prethodnih mandata na premijerskom mjestu, tvrdi Milan Nic, slovački analitičar u Njemačkom vijeću za vanjske poslove. Ekstremistička retorika upućena je slovačkoj publici, kažu analitičari, i nije poruka stranim partnerima.

Fico stvarno ima mnogo razloga za ublažavanje svoju retoriku u Bruxellesu. On je preuzeo kormilo u Slovačkoj u trenutku kada je zemlja u opasnom financijskom položaju, i očajnički su mu potrebni fondovi Europske unije ako želi biračima ponuditi stabilnost i prosperitet koji je obećao.

„Fico je pragmatičar. On zna da bez fondova EU Slovačka neće biti stabilna“, kaže Grigorij Mesežnikov sa Slovačkog instituta za javne poslove.

Zbog toga će nastojati izbjeći privlačenje pažnje svojim eskapadama na domaćem planu, gdje zaista predstavlja značajan rizik za vladavinu prava, kaže Nik. Poljskoj i Mađarskoj su zbog sličnih zamjerki bile zamrznute milijarde iz europskih fondova.

Ilustracija Ficovog balansiranja je to što nije slijedio Orbana u suprotstavljanju paketu pomoći Europske unije za Ukrajinu, teškog 50 milijardi eura. Rekao je da financijska pomoć Ukrajini ovisi od jamstava da europski novac neće biti pronevjeren i da će slovačke kompanije sudjelovati u obnovi Ukrajine. „Sve dok oni (čelnici EU-a) govore pogrešne stvari i rade prave stvari, mislim da je to u redu", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas nakon sastanka s Ficom na marginama samita.

Mnogi primjećuju da je, usprkos kašnjenjima i nedostacima, Orban prihvatio sve mjere podrške EU-a Ukrajini i pakete sankcija Rusiji.

Prazne prijetnje

Ficovo obećanje da Slovačka neće više poslati „ni jedan metak" Ukrajini se također uglavnom smatra praznom prijetnjom, jer je zemlja ionako već poslala praktično sve oružje koje je mogla. Čak i Rusija priznaje da neće biti velike razlike. „Slovačka nije imala tako veliki udio u opskrbi oružjem, teško da će to utjecati na cijeli proces", rekao je glasnogovornik Kremlja nakon Ficove izjave.

U međuvremenu, izgleda da će privatna industrija naoružanja koja ima velike narudžbe iz zapadnih zemalja, uključujući Njemačku, nastaviti slati oružje preko istočne granice.

Predsjednik parlamenta Petr Pelegrini rekao je kako ne očekuje da će na takve pošiljke utjecati Ficova obećanja, ističući važnu ekonomsku ulogu koju igra ta industrija.

Nema „trolanja"

Sve to sugerira da je malo vjerojatno da će Fico ispuniti Orbanove nade u izgradnju alternativnog bloka moći unutar Europske unije.

Fico je očito propustio podržati Mađarsku koja je na samitu pomoć Ukrajini pokušala uvjetovati odmrzavanjem sredstava za Budimpeštu u europskim fondovima. Osim toga, Fico se pobrinuo za to da uvjeri sugovornike u Bruxellesu da neće kopirati mađarsko podrivanje zapadnih partnera sastankom s Vladimirom Putinom.

Ali čak i ako seFico uhvati u Orbanovo kolo, to mađarskom čelniku neće nadoknaditi gubitak Poljske. Pod nacionalističkim populistom Jaroslavom Kaczynskim, Varšava se pridružila Orbanu u sukobu sa Bruxellesom u proteklih osam godina. Ali s obzirom na to su liberalne snage spremne preuzeti vlast nakon izbora u Poljskoj prošlog mjeseca, mađarski premijer će izgleda biti još više izoliran.

„Za razliku od Orbana i Kaczynskog, Fico nema viziju politike kao sile za promjene", kaže Mesežnikov. „On traži moć radi nje same. On će surađivati s Orbanom u pokušaju da dobije podršku u određenim pitanjima, ali neće aktivno raditi na izgradnji iliberalnog bloka.”

Snažna poruka iz Bruxellesa

Po svemu sudeći, Ficova pobjeda je ipak očito nazadovanje za EU i NATO. To ima simboličnu vrijednost za Putina, koji će uživati u ukazivanju na dalje podjele, dok postoji potencijal da „zakomplicira donošenje odluka na razini EU-a o pitanjima koja zahtijevaju konsenzus", kaže Tursa. Imajući ovo na umu, Mesežnikov insistira da zapadni partneri Slovačke moraju biti čvrsti kako bi ga držali na liniji.

„Ne mislim da će Fico sam značajno postati umjereniji. On i dalje vidi djelomičan uspjeh koji je Orban imao u prkošenju Zapadu i možda će misliti da može ponoviti taj trik", kaže analitičar. „Ali ako mu Bruxelles i Berlin brzo pošalju snažnu poruku da njegove ludosti neće biti tolerirane, onda bi njegovi ekscesi mogli biti ograničeni".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu