"EU i Zapad trebaju na Balkanu svirati prvu violinu"

Neke zemlje zapadnog Balkana čekaju već dvadesetak godina da se približe Europskoj uniji - ali put je trnovit. U mnogim slučajevima nužne reforme nisu provedene, a dugo je i u samom EU-u nedostajalo političke volje i jasne strategije za zapadni Balkan.

Ali sada, u doba kada se EU suočava s dva rata – ruskim agresorskim ratom u Ukrajini i sukobom na Bliskom istoku – jasno je da bi nestabilan zapadni Balkan mogao postati dodatni sigurnosni rizik. „Ruski agresorski rat protiv Ukrajine čini proširenje EU-a geopolitičkom nužnošću", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u ponedjeljak (4.3.) u Crnoj Gori – prvoj destinaciji njenog dvodnevnog putovanja na zapadni Balkan.

Crna Gora ubrzava tempo

Termin ovog putovanja nije slučajan: naredni izvještaj Europske komisije o napretku bit će objavljen sredinom ožujka, a ubrzo nakon toga bit će poduzeti i daljnji koraci na sastanku na vrhu EU-a. Crna Gora, koja je i članica NATO-a, najdalje je odmakla od šest zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u na zapadnom Balkanu.

Crna Gora je započela reformu pravosuđa, a pozicija višeg državnog odvjetnika koja je godinama bila upražnjena konačno je popunjena pod pritiskom Bruxellesa. Ali, još je dug put do ispunjenja svih kriterija. Ipak, proeuropska vlada Crne Gore gura naprijed s ambicioznim planom; ona predstavlja nacionalnu inicijativu čiji je cilj da 2028. godine postane 28. država članica EU-a.

Od 2028. u EU-u?

Baerbock nije željela spominjati određeni datum. Proširenje „nije cilj samo po sebi, već služi jačanju naše zajedničke Europe", rekla je ona, smanjujući tako očekivanja. Od 33 otvorena poglavlja Crna Gora je do sada zatvorila samo tri. Ipak, crnogorski ministar vanjskih poslova Filip Ivanović ovo u javnosti predstavlja kao pozitivan signal. Njegova zemlja se želi držati datuma 2028. godine. „To je moguće i realno“, uvjerava on.

U Crnoj Gori je podrška pridruživanju EU-u posebno visoka: skoro 80 posto stanovništva pozitivno gleda na članstvo u Uniji. Usporedbe radi: u Srbiji tek svaki treći građanin podržava pristupanje EU-u. Sadašnje crnogorsko rukovodstvo želi iskoristiti pozitivno raspoloženje za reforme.

Bosna i Hercegovina na raskršću

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, zemlje u koju je Baerbock stigla drugog dana svog putovanja, također je pružilo uvjeravanja da će podržati neophodne reforme. Nakon zakona o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, ova država uskoro treba donijeti još jedan zakon za rješavanje sukoba interesa i započeti reformu pravosuđa.

Njemačka ministrica vanjskih poslova trenutno vidi Bosnu i Hercegovinu "na ključnoj raskrsnici" na putu ka EU-u. "U povijesti uvijek postoje trenuci kada morate iskoristiti priliku", upozorila je Baerbock na konferenciji za novinare u Sarajevu, koju je održala zajedno s bosanskohercegovačkim kolegom Elmedinom Konakovićem.

Ali, proces političkog odlučivanja je u BiH vrlo težak. Budući da je zemlja podijeljena na tri etničke skupine, velike reforme zahtijevaju posebno velike napore da bi se došlo do jedinstvenog stava. “Ovdje svaki političar može blokirati procese donošenja odluka“, rekao je ministar Konaković objašnjavajući situaciju. „Ne želimo našim građanima uskratiti šansu da uđu u EU", rekao je Konaković.

Ruski utjecaj unosi destabilizaciju

BiH je kandidatkinja za članstvo u EU-u od prosinca 2022. godine. Njeno vodstvo se trenutno ne bori samo za spremnost svih dijelova zemlje za reforme, već́ i protiv sve češćih pokušaja destabilizacije iz Moskve. U Bosni i Hercegovini sve to ima jedno lice: to je Milorad Dodik. Nacionalistički predsjednik Republike Srpske (RS) ima za cilj odvajanje etničkog srpskog dijela od ostatka zemlje. Slično predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, on također održava bliske kontakte s Kremljom i nedavno je posjetio dva vladara Istoka: Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina.

Čelnici Bosne i Hercegovine pokušavaju prema vani umanjiti problematičnu ulogu separatista Dodika. Ljudi u zemlji su se navikli na njega, rekao je Konaković. Ali, Baerbock je na zajedničkom sastanku upozorila na „maštanja o podjelama“ i promovirala jedinstvo zemlje na putu ka Uniji. „Želimo da se Bosna i Hercegovina kao cijela država pridruži Europskoj uniji", rekla je ona u Sarajevu.

Zapadni Balkan je geopolitički važniji nego ikad

Pored unutarnjih političkih problema i rastućeg političkog utjecaja Rusije, aktualna geopolitička situacija također izaziva zabrinutost na zapadnom Balkanu. Neki strahuju da će poslije izbora za Europski parlament biti više euroskeptika i da će Donald Trump pobijediti na izborima u SAD-u. Zato vlada zabrinutost da bi to ponovo odvuklo pažnju Europe od zapadnog Balkana.

Njemački kreatori vanjske politike ne vide da se to događa na taj način. Oporbeni političar Jürgen Hardt (CDU), koji je pratio Baerbock na putovanju u Crnu Goru i BiH, smatra da će geopolitički značaj zapadnog Balkana za Europu vjerojatno rasti s obzirom na takve scenarije. „Trenutno je veći nego ikada ranije“, rekao je on za DW. Regija onda ne bi smjela biti prepuštena ruskoj zoni utjecaja.

„Posebno ako se u obzir uzme činjenica da nam je zapadni Balkan tako blizu, naš cilj sada mora biti da Europa i Zapad tu sviraju prvu violinu", rekao je posebni izaslanik njemačke vlade za zemlje zapadnog Balkana Manuel Sarazzin koji je također bio u pratnji ministrice vanjskih poslova. Jer, nestabilna regija na kućnom pragu EU-a bi inače mogla postati velika slaba točka za Europsku uniju.