1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori u Hrvatskoj krajem travnja ili sredinom svibnja

Anto Janković
5. ožujka 2024

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je raspuštanje Hrvatskog sabora najkasnije 23. ožujka, pa će se parlamentarni izbori održati između 21. travnja i 19. svibnja 2024.

https://p.dw.com/p/4dBSE
Muškarac srednjih godina govori, pred njim mikrofon
Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i trenutni predsjednik hrvatske vladeFoto: picture-alliance-AP/D. Vojinovic

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a predsjednik te stranke Andrej Plenković je najavio raspuštanje Hrvatskog sabora najkasnije 23. ožujka i odmah krenuo u predizbornu kampanju. Objavio je imena svih nositelja izbornih lista. Istovremeno je najavio i da će se izvještajni sabor HDZ-a održati 17. ožujka u Zagrebu.

Točan datum izbora odredit će predsjednik države Zoran Milanović, a zakon propisuje da od raspisivanja do održavanja izbora mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana. Tako da je najraniji datum izbora 21. travnja, a najkasniji 19. svibnja 2024.

Sabor je jesenas prihvatio novi Zakon o izbornim jedinicama pa će otprilike jedna petina birača ovaj put glasovati u nekoj drugoj izbornoj jedinici. Područje Zagreba je dosad bilo razdijeljeno na četiri izborne jedinice, sad je ono podijeljeno na tri: prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Zastupnici sjede u klupama Hrvatskog sabora, ispred njih brojni dokumenti
10. saziv Hrvatskog sabora radit će još samo nekoliko tjedanaFoto: picture-alliance/AA/S. Mayic

Nositelji samo muškarci

Politički analitičari su uočili da na HDZ-ovim izbornim listama nema ni jedne žene na mjestu nositeljice. Stručnjakinja za komunikaciju Ankica Mamić je u izjavi za Večernji list konstatirala da je to „stvarno tužno". To su komentirale i neke predstavnice stranaka ljevice na društvenim mrežama. Rada Borić (Možemo) je napisala da su se hadezeovke prošlog tjedna „huškački obrušile na žene iz oporbe", a da ih sad „ne trebaju". Ivana Kekin (Možemo) napisala je kako je Plenković rekao da „zatvara vrata Domovinskom pokretu, no očito ih je zatvorio ženama".

I današnja (5.3.) sjednica Sabora pretvorila se u predizborno nadmetanje oporbe i vladajućeg HDZ-a.

Iako je i udružena lijeva oporba u prosvjedu na Trgu sv. Marka zahtijevala da se odmah ide na izbore, stječe se dojam da se i HDZ-u žuri. Jer, izbori prije četiri godine su održani u srpnju pa su se ove godine mogli održati najkasnije početkom rujna. Plenković je u najavi rekao da će se izbori za Hrvatski sabor održati prije izbora za Europski parlament, koji bi se trebali održati od 6. do 9. lipnja 2024., što bi moglo ukazivati na to da očekuje lošije rezultate HDZ-a i općenito Europske pučke stranke na europskim izborima.

Muškarac srednjih godina pokazuje prstom nešto ženi srednjih godina, oboje su ozbiljnog pogleda
Sluti li Plenković da EPP neće dobro proći na izborima za Europski parlament? Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Zagrebu 1. siječnja 2023. godine. Foto: Denis Lovrovic/AFP

Jačanje Domovinskog pokreta

U samoj Hrvatskoj je HDZ-u očito glavni problem jačanje Domovinskog pokreta, stranke nastale od bivših HDZ-ovaca, koji Plenković posljednjih mjeseci upadljivo napada. Sudeći po dosegu na društvenim mrežama sve više jača i stranka Odlučnost i pravednost, koju vodi bivša novinarka Karolina Vidović Krišto, a koja se usredotočila na kritiku korupcije i kriminala u vladajućim strukturama. Tu sve češće i nehotice dobiva potporu od Ureda europskog javnog tužitelja. Nedavno je po nalogu toga Ureda policija upala u hrvatsko ministarstvo kulture koje vodi Plenkovićeva miljenica Nina Obuljen Koržinek.

Prije tjedan dana je po nalogu europskih istražitelja uhićen bivši SDP-ov ministar Hrvoje Vojković, koji se u međuvremenu zbližio s HDZ-om.

U tijeku su i sudski postupci protiv više desetaka osoba za razne malverzacije, među kojima je istaknuta HDZ-ovka Josipa Pleslić (bivša Rimac), u čijim SMS-porukama se stalno spominjao AP, što su vjerojatno inicijali Andreja Plenkovića. Zbog curenja informacija iz pravosudnih institucija o tim postupcima HDZ je pripremio zakon koji predviđa kazne zatvora do tri godine i novinarima koji objave takve informacije. Taj zakon, u Hrvatskoj popularno nazvan „Lex AP", kritiziralo je i Vijeće Europe u svom najnovijem godišnjem izvještaju.