1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Za što nema novaca nakon presude njemačkog Ustavnog suda?

22. studenoga 2023

Njemački Ustavni sud je zaustavio nenamjensku preraspodjelu sredstava koja su svojevremeno bila namijenjena za ublažavanje posljedica pandemije. Time su u pitanje dovedeni brojni projekti sadašnje Vlade.

https://p.dw.com/p/4ZIiV
Vladajuća koalicija u problemima - s lijeva na desno: Robert Habeck (Zeleni), Olaf Scholz (Socijaldemokrati), Christian Lindner (Liberali)
Vladajuća koalicija u problemima - s lijeva na desno: Robert Habeck (Zeleni), Olaf Scholz (Socijaldemokrati), Christian Lindner (Liberali)Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Nakon presude Ustavnog suda o Fondu za klimu i transformaciju (KTF), njemačka vladajuća koalicija (socijaldemokrati, zeleni i liberali) nalazi se na velikim mukama. Planiranje saveznog proračuna za sljedeću godinu mora se prekinuti radi preinaka. Ustavni je sud, naime, prošli tjedan odlučio da se 60 milijardi eura neiskorištenih kreditnih odobrenja za borbu protiv pandemije koronavirusa ne može prebaciti u KTF.

Osim toga, nakon ove sudske presude upitno je i korištenje novca iz Fonda za ekonomsku stabilizaciju (WSF).

Time je ugroženo financiranje brojnih projekata klimatske i industrijske politike njemačke Vlade. Donosimo pregled najvažnijih:

Industrijska cijena električne energije

Iz KTF-a se trebala plaćati takozvana kompenzacija cijene električne energije - olakšica za posebno energetski intenzivne tvrtke kod troškova cijene CO2. Od sljedeće godine za to je bilo predviđeno najmanje 2,6 milijardi eura.

Ranije dogovoreno smanjenje poreza na električnu energiju za poduzeća ovom presudom nije pogođeno jer je u redovni proračun već bio uzet u obzir očekivani manjak prihoda.

Njemački Ustavni sud
Njemački Ustavni sud je bio jasan - nema nenamjenskog trošenja novcaFoto: Uli Deck/dpa/picture alliance

Tvornice čipova

Savezno ministarstvo gospodarstva želi masovno poticati proizvođače poluvodiča u Njemačkoj i za tu je svrhu planiralo sredstva KTF-a - oko četiri milijarde eura za 31 projekt njemačkih tvrtki. U 15 slučajeva već su izdane pravno obvezujuće obavijesti o financiranju, što znači da su tim tvrtkama osigurana sredstva. Za ostale projekte novac tek treba namaći.

Sada su sporne i milijarde subvencija za izgradnju tvornica čipova tajvanske grupe TSMC u Dresdenu, te američkog proizvođača Intel u Magdeburgu.

Zeleni čelik

Slična je situacija i u vezi s proizvodnjom čelika i vodika: milijarde iz Fondu za klimu i transformaciju bile su namijenjene za pomoć za 45 tvrtke koje se nalaze u fazi prelaska proizvodnih procesa na novi izvor energije. Šest projekata, uključujući industrijsku grupu ThyssenKrupp sa sjedištem u Essenu, već je dobilo obavijest o financiranju i stoga je sigurno da njih neće zahvatiti neka odluka o štednji.

U 25 drugih već su izvršene investicije za koje državna pomoć više nije sigurna. Veliki projekti koji su sada upitni su dekarbonizacija čeličana Saarstahl u Saarlandu i ArcelorMittal u Bremenu i Eisenhüttenstadtu.

Tvornica baterija za električne automobile u Kamenzu
Hoće li biti državnog novca za proizvodnju baterija za električne automobile u Njemačkoj?Foto: Arno Burgi/dpa/picture alliance

Baterije za električne automobile

Iz KTF-a bi se trebale financirati i subvencije za izgradnju tvornica baterijskih ćelija. Tako je primjerice planirana tvornica švedskog proizvođača Northvolt u Heideu, u saveznoj zemlji Schleswig-Holstein. Odluka o financiranju još nije donesena jer Europska komisija još nije dala zeleno svjetlo.

Sporazumi o zaštiti klime

Savezno ministarstvo gospodarstva ovim instrumentom želi od neočekivanih fluktuacija cijena zaštititi šire gospodarstvo, a posebno srednja poduzeća u strukturno slabim industrijskim područjima kao što je Ruhrsko područje. Kako bi se stvorili poticaji za zaštitu klime, dodjela sredstava temelji se na principu dražbe: ugovori se dodjeljuju tvrtkama koje uštede posebno velike količine CO2 uz relativno male financijske izdatke. No, možda sada ne dobiju baš ništa.

Ukidanje EEG pristojbe

Poticanje obnovljivih izvora energije dugo su sufinancirali potrošači električne energije kroz tzv. EEG pristojbu. U jeku energetske krize ta je naknada ukinuta kao mjera olakšice. Novac koji nedostaje je trebao doći iz sredstava KTF-a.

Podrška za kupnju električnih automobila

Od prošle godine dostupan je i ekološki bonus za kupnju električnog automobila. Ukoliko se te subvencije ukinu, to će ići na štetu potrošača koji su već naručili svoj automobil i planirali sa subvencijom. Prema navodima Ministarstva gospodarstva, „odlučujući faktor za financiranje" je datum prijave, „što zahtijeva prethodnu registraciju vozila" - ali obično prođu mjeseci između naručivanja i registracije.

Vlakovi Njemačke željeznice (DB)
Njemačka željeznica hitno treba velike investicije u infrastrukturuFoto: Frank Hoermann/SvenSimon/picture alliance

Obnova željezničke mreže

Iz Fonda za klimu i transformaciju je samo za iduću godinu u proračun za željezničku infrastrukturu trebalo biti uplaćeno četiri milijarde eura, a do 2027. godine 12,5 milijardi eura. Prema navodima magazina „Spiegel”, savezni ministar prometa Volker Wissing (FDP) kaže da bi za financiranje infrastrukture moglo manjkati čak 25 milijardi eura. Sada se sve dovodi u pitanje. Prva od 40 dionica za generalnu sanaciju već je sporna.

Zakon o energiji u građevini

Ovaj zakon je poznat i kao „Zakon o grijanju". Sredstva za nove sustave grijanja i energetski učinkovite obnove dolaze iz KTF-a. Kada je savezni ministar financija Christian Lindner nametnuo zamrzavanje proračuna kao rezultat presude Ustavnog suda, izričito je isključio te subvencije. Međutim, u ponedjeljak (20.11.) je Ministarstvo financija uvelo još opsežnije zamrzavanje potrošnje, što bi moglo utjecati i na sredstva namijenjena za ovaj zakon.

Jedan od projekata koji je sada upitan: Planirana Intelova tvornica poluvodiča u Magdeburgu
Jedan od projekata koji je sada upitan: Intelova tvornica poluvodiča u MagdeburguFoto: Intel Corporation

Kočnice cijena energije

Kočnice cijena električne energije i plina do sada su se financirale iz Fonda za ekonomsku stabilizaciju (WSF). Zajmovi iz posebnog fonda za ograničenje cijena energije se „prema trenutnoj pravnoj situaciji više ne mogu koristiti u 2023.", izjavio je državni tajnik za proračun Werner Gatzer. Dopisom, koji je na uvid dobila novinska agencija dpa, on je blokirao sve daljnje izdatke iz WSF-fonda za tekuću godinu.

Istovremeno iz Ministarstva financija poručuju: „Financiranje kočnice za cijenu energije u 2023. nije ugroženo." Savezna vlada je 2022. namijenila WSF-u 200 milijardi eura za ublažavanje energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini. Od tada je fond financirao ograničenja cijena električne energije i plina za potrošače, kao i mjere podrške tvrtkama i velikim uvoznicima plina.

Izvor: AFP, DPA

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu