1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ustavni sud BiH je samo jedan od problema

29. prosinca 2023

Više od godinu dana prošlo je od odluke Ustavnog suda BiH, kojom je imovina na teritoriju RS-a proglašena državnom. Od tada traju opstrukcije ove institucije, koje bi sada mogle dovesti do potpune blokade.

https://p.dw.com/p/4ah9g
Zgrada Ustavnog suda BiH u Sarajevu
Zgrada Ustavnog suda BiH u SarajevuFoto: Samir Huseinovic/DW

Najvažnije pravosudno-političko pitanje u Bosni i Hercegovini ponovo je u centru pažnje. Od 1. siječnja Zlatko Knežević, jedan od sudaca iz Republike Srpske, više nije sudac Ustavnog suda zbog odlaska u mirovinu izazvanog političkim pritiscima, odnosno zaključka koji je sredinom godine usvojila Narodna skupština RS-a, a kojim se traži povlačenje sudaca iz RS-a. S obzirom da je godinu dana ranije umirovljen drugi sudac iz ovog entiteta Miodrag Simović, a ne njegovo mjesto Narodna skupština nije izabrala nasljednika, Ustavni sud će sada ostati bez sudaca iz RS-a, što će biti dodatni alibi za napad na sve odluke ovog pravosudnog organa.

„Pitanje o Ustavnom sudu BiH postalo je najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini. Sve većinske odluke donose se protiv Srba i Republike Srpske. Racionalno je ne birati naše predstavnike u Ustavnom sudu i ne dati legitimitet za donošenje odluka protiv nas“, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik u zadnjoj u niz izjava o ovoj temi.

Ploča s natpisom: "Ustavni sud Bosne i Hercegovine" na latinici i ćirilici
Može li Ustavni sud BiH funkcionirati bez sudaca iz RS-a?Foto: Klix

„Povucite se i pomozite BiH"

To u praksi znači da se RS nema namjeru baviti pitanjem funkcioniranja Ustavnog suda, dok, kako kažu, ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim se iz ove pravosudne institucije izbacuju strani suci.

Ustavni sud BiH čini devet sudaca, od kojih četiri bira Federalni parlament, dva Narodna skupština RS-a, dok trojicu imenuje Europski sud za ljudska prava. Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić pisao je i međunarodnim članovima Ustavnog suda BiH Angeliki Nussberger, Helen Keller i Ledi Bianku, pozivajući ih da u skladu s Ustavom BiH podnesu ostavke i na taj način, kako je naveo, pomognu Bosni i Hercegovini da ostvari reformu Ustavnog suda koja je jedan od 14 prioriteta koje je postavila Europska unija.

„Mi smo ranije upozorili da BiH ne može ovako funkcionirati preglašavanjem sudaca iz Republike Srpske“, rekao je Stevandić, navodeći da RS ne želi imenovati suce kao ukras nego one koji će raditi svoj posao.

„Vaša ostavka bi pokazala da vam je stalo do Bosne i Hercegovine i da ne želite biti prepreka njenoj europskoj budućnosti“, naveo je Stevandić u pismu.

Suci Ustavnog suda BiH u sudnici
Suci Ustavnog suda uskoro bez kvoruma?Foto: Klix.ba

Između čekića i nakovnja

Između imenovanja sudaca iz Republike Srpske i Federacije stoji novi Pravilnik, koji je Ustavni sud donio nakon političkih pritisaka i mogućnosti da ova institucija ostane bez kvoruma. Izmijenjeni Pravilnik podrazumijeva da se odluke mogu donositi bez sudaca koje su birali entitetski parlamenti. Osim problema s imenovanjem sudaca iz RS-a postoji i problem imenovanja suca iz Federacije koji se generira između stranaka u Federaciji.

Od početka godine postignut je načelan konsenzus unutar stranaka Trojke i HDZ-a BiH o imenovanju Marina Vukoje za suca Ustavnog suda. Međutim, oporbene stranke koje čije radna tijela u parlamentu Federacije opstruirale su u nekoliko navrata njegovo imenovanje, zbog, kako su naveli „bliskosti s HDZ-om".

Da prednost treba dati struci ispred političke opredijeljenosti, ranije je rekao hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, koji je pozvao stranke Trojke da „sačuvaju dignitet Ustavnog suda time što neće ispunjavati političke želje Dragana Čovića“.

„Na zastupnicima Parlamenta Federacije je povijesna odgovornost. Pogrešne odluke neće se moći ispraviti ni za dva desetljeća, a posljedice po državu mogu biti i veće od onih kakve se u ovom trenutku zamišljaju“, rekao je ranije Komšić, što je bilo i mišljenje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Željko Komšić
Željko Komšić: "Na zastupnicima Parlamenta Federacije je povijesna odgovornost"Foto: Andrej Isakovic/AFP/Getty Images

Ulje na vatru

Ako se ubrzo ne pronađe rješenje, Ustavni sud BiH bi se mogao naći u još većem problemu, jer bi sa sadašnjih šest (tri stranca i tri iz Federacije), mogao ostati sa svega pet sudaca. Seada Palavrić u mirovinu ide 2024., Mirsad Ćeman godinu kasnije, a Valerija Galić 2026. godine.

Ustavni sud BiH može funkcionirati bez sudaca iz RS-a, mišljenja je stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić.

„Ustavni sud može odlučivati sa šest sudaca, sada kada Knežević ode u mirovinu. Naravno, rad suda bit će otežan jer je taj broj negdje na granici, ali može donositi odluke“, kaže Pobrić. On navodi da je odluka o imenovanju u ovom slučaju politička i nema veze sa sucima Ustavnog suda. Pobrić smatra da će kočenje imenovanja iz RS-a biti alibi za vlast u Banjoj Luci.

„To ovisi o entitetskim parlamentima koji imenuju suce. Imamo sada iz Federacije jednog suca kojeg treba imenovati i mislim da će on biti imenovan. Iz RS-a neće imenovati suce, a onda će kao pozivati da taj sud nije legitiman, iako su se sami doveli u tu situaciju“, kaže Pobrić.

S druge strane, pravni stručnjaci iz Banje Luke smatraju da je neophodna promjena zakona koji bi regulirao rad Ustavnog suda BiH. Trenutni sastav Ustavnog suda i njegova nadležnost sve više BiH karakteriziraju kao saveznu državu, mišljenja je profesor ustavnog prava Mile Dmičić, upozoravajući da se na taj način mijenja uloga Republike Srpske i Federacije BiH.

Milorad Dodik i Dragan Čović
Milorad Dodik i Dragan ČovićFoto: Dragan Maksimovic/DW

Čović i Dodik, rame uz rame

„On (Ustavni sud BiH op.a.) svojim odlukama doprinosi razgradnji i stvaranju okvira koji je više usmjeren ka centralizaciji ove države, uz pomoć i sudjelovanje stranih sudaca“, kaže Dmičić, ističući da zahtjev iz RS-a predstavlja poziv ka vraćanju izvornim dejtonskim načelima.

„A što se tiče njegove perspektive budućeg rada, izostanak sudjelovanja sudaca iz RS-a direktno se može promatrati kao ograničenje njegovog ustavno-pravnog statusa, te legaliteta i legitimiteta njegovih odluka“, kaže Dmičić. To je i stav političara iz Republike Srpske, koji poručuju da umirovljenjem Zlatka Kneževića 1. siječnja „prestaje legitimitet Ustavnog suda".

Savezništvo Milorada Dodika i Dragana Čovića zasijalo je i po pitanju Ustavnog suda BiH. Iako je ranije bio neodređen po pitanju stranih sudaca, govoreći „da treba implementirati ono što će biti dobro za sve u BiH", sada je jasno stao rame uz rame sa službenom Banjom Lukom. Poručuje da BiH ne može ući u pregovarački proces s EU-om sve dok su stranci u institucijama pravosuđa i u Ustavnom sudu BiH.

„Svi u BiH su suglasni da stranci moraju otići iz Ustavnog suda, ali i dalje se vode rasprave oko termina njihovog odlaska“, rekao je Čović.

Srpski predstavnici u Vijeću ministara predstavili su koalicijskim partnerima i strankama Trojke prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim se strani suci brišu iz ove institucije. Međutim, radna grupa, koja je formirana kako bi se stavovi usuglasili, još nije dogovorila prihvatljivu verziju. Dok je zakon na čekanju, a po onom što kaže jedan od lidera Trojke Elmedin Konaković (Narod i pravda), suglasnost će teško biti postignuta u ovakvim političkim okolnostima.

Na proslavi Dana RS-a (Banja Luka,9.1.2022.)
Proslava Dana RS-a (9.1.2022.) koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnimFoto: Miomir Jakovljevic/Anadolu Agency/picture alliance

Sud, Izborni zakon, imovina i Dan RS-a

„Pitanje je trebaju li strani suci otići jednog dana ili trebaju otići sad. Način promjene ili formulacije Ustavnog suda, Bošnjaci koji imaju preko 50 posto… Ako govorimo o etničkom sazivu, onda očekujemo da Bošnjaci imaju pola Ustavnog suda. Ako ne govorimo o etničkom, spremni smo govoriti o drugim formulama“, rekao je Konaković, stavljajući u taj kontekst pitanje sjedišta apelacijskog vijeća Suda BiH o kojem nema dogovora, jer srpski predstavnici žele da to bude isključivo u Banjoj Luci.

Iako jedno od gorućih pitanja, Ustavni sud BiH je samo vrh ledenog brijega u moru aktualnih političkih problema. U nekoliko narednih dana najavljeno je nametanje izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, ako izmjene ne budu uskoro usvojene, što se kako sada stvari stoje, neće dogoditi. Također je indirektno najavljeno nametanje Zakona o državnoj imovini, na što će, kako je poručeno iz Banje Luke, Republika Srpska odgovoriti secesijom. I na kraju, upravo u tom razdoblju, održat će se i proslava Dana RS-a 9. siječnja, koji je upravo Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Na obilježavanje je upozoreno iz OHR-a, odakle traže reakciju pravosudnih institucija.