1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sudbina „semaforske koalicije"

Sabine Kinkartz
4. siječnja 2024

SPD, Zeleni i FDP sada imaju više onoga što ih razdvaja nego što ih spaja – a nedostaje i novaca za premošćivanje tih razlika. Ipak, nova je godina za njemačku Vladu mogla početi i gore.

https://p.dw.com/p/4aqi3
Olaf Scholz pije kavu
Olaf Scholz je, prema anketama, trenutačno najnepopularniji kancelar u njemačkoj povijestiFoto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

Tri četvrtine Nijemaca nije zadovoljno radom njemačke vladajuće „semaforske koalicije“ koju sačinjavaju socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP). Čak 48 posto članova Slobodne demokratske stranke (FDP) se izjasnilo za prekid te koalicije. Unutarstranačko izjašnjavanje je donijelo tijesnu većinu za ostanak u vladi.

Dalje kao i do sada?

U stranačkim središnjicama koalicijskih partnera je rezultat izjašnjavanja, objavljen 1. siječnja, vjerojatno donio olakšanje. Doduše, taj rezultat ne obvezuje vodstvo stranke, ali da je ispalo drukčije, to se ne bi moglo ni ignorirati.

Sada stranački čelnici tijesan rezultat prodaju kao uspjeh. Zapravo, to bi moglo donijeti samo kratak predah za vladajuću koaliciju, jer bi ova godina mogla biti najteža od dolaska na vlast. Slijede izbori, najprije za Europski parlament početkom lipnja, a onda u rujnu pokrajinski izbori u Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu. Osim toga vjerojatno će se u devet od 16 pokrajina održati i lokalni izbori.

U Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu je stranka Alternativa za Njemačku prema saznanjima Ureda za zaštitu Ustava dobrim dijelom ekstremno desničarska. A ona je uvjerljivo najjača stranka u tim pokrajinama. Jedino demokršćani mogu donekle konkurirati. Socijaldemokrati, Zeleni i liberali dramatično gube birače. Prema jednoj anketi (Institut Civey), socijaldemokrati i liberali u Saskoj ne bi trenutno prešli ni izborni prag, a Zeleni bi samo s tijesnim rezultatom ušli u pokrajinski parlament.

Ministar gospodarstva Habeck (Zeleni), kancelar Scholz (SPD) i ministar financija Lindner (FDP) stoje pred govornicama
Ministar gospodarstva Habeck (Zeleni), kancelar Scholz (SPD) i ministar financija Lindner (FDP)Foto: Florian Gaertner/photothek/IMAGO

Odavno bez većine

I na saveznoj razini su sve tri stranke iz vladajuće koalicije od dolaska na vlast u prosincu 2021. izgubile dobar dio podrške. Na početku su s oko 52 posto podrške građana imale tijesnu većinu, ali je u međuvremenu taj broj pao na 32 posto. Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz je u novogodišnjem obraćanju konstatirao da je veliki broj ljudi nezadovoljan. Ali je dodao da je svijet postao „nemirniji i siroviji", te da se mijenja “brzinom koja skoro ostavlja bez daha“. On je zaključio da se upravo zato i Njemačka mora promijeniti.

Olaf Scholz – nepopularni kancelar

Jesu li problem ljudima zaista samo promjene ili je to prije način na koji se „semaforska koalicija“ ponašala u krizama i suzbijanju njihovih posljedica? A krize su ozbiljne - energetska kriza poslije ruskog napada na Ukrajinu, eksplozija cijena, pad njemačkog gospodarstva. Brojni građani više ne vjeruju da ova Vlada može riješiti sve te probleme. Kancelaru Scholzu sigurno nije promaklo da ankete pokazuju kako i on sam ima sve manju podršku. To je svakako prouzrokovano i stilom rukovođenja i komunikacije ovog 65-godišnjeg pravnika. Scholz ne uspijeva objasniti svoju politiku i mobilizirati ljude da ga slijede.

Bez emocija i bez karizme 

Njegov jezik često zvuči kao da govori robot, on komplicira rečenice do nerazumljivosti, rado ostaje neodređen. Oni koji rade s njim kažu da nikada nisu doživjeli da podigne glas, ali nikada nije pokazao ni opuštenost ili oduševljenje. Što je nemirnije oko njega, to je on tiši. Nepokolebljiv i opušten za jedne, nadmen i tvrdoglav za druge.

Kada se liberali i Zeleni svađaju, a to su činili često tijekom 2023., Scholz se drži po strani. Često ga zbog toga kritiziraju predbacujući mu lidersku slabost. Scholz je rekao da on nije netko tko bi lupio šakom po stolu. Diskusije i traženje poštenog kompromisa njemu su važni. „Iako bih mogao bez poneke debate u posljednjih nekoliko tjedana i mjeseci“, priznao je on u svom novogodišnjem obraćanju.

Izborni plakati za bavarske pokrajinske izbore u listopadu 2023.
Vladajuće stranke loše prolaze na pokrajinskim izborimaFoto: Wolfgang Maria Weber/picture alliance

Poljuljan financijski temelj

Tih diskusija sigurno će biti i u novoj godini. Koalicija se sastoji od dvije lijeve stranke i jedne koja zastupa ekonomski liberalizam. Socijaldemokrati i Zeleni se pouzdaju u jaku državu, žele više novaca za socijalnu i klimatsku politiku. Liberali inzistiraju na pojedinačnoj odgovornosti građana i na štedljivoj državi.

Osim ideoloških razlika, predmet spora je i novac. U studenome je Ustavni sud jedan dio državnog proračuna proglasio neustavnim. Time je poljuljana financijski temelj koalicije.

Scholz je još kao ministar financija smislio trik po kojem bi 65 milijardi eura, koje je Bundestag 2021. kao posebna sredstva izdvojio za pandemijsku krizu, pretvori u posebnu imovinu. Kada je postao kancelar, to je bio „proračun iz sjene" za projekte socijaldemokrata i Zelenih, a liberalni ministar financija Lindner mogao je imati proračun bez dugova. Plan je funkcionirao dvije godine. Ali poslije odluke Ustavnog suda da se namjenska sredstva ne mogu prenamijeniti na taj način, ostatak mandata Vlada će provesti u krpanju proračunskih rupa i štednji. To je temelj za koalicijsku svađu oko preraspodjele.

 Spor oko „dužničke kočnice

Gdje se može uštediti, a koji su izdaci nužni? Olaf Scholz je na stranačkom kongresu socijaldemokrata rekao da Njemačka možda mora izdvojiti više novaca za Ukrajinu ako podrška drugih zemalja oslabi. Kancelar je očito mislio na američke predsjedničke izbore i moguće posljedice.

Time on dovodi u pitanje tzv. "dužničku kočnicu“ koja je predviđena njemačkim Ustavom. Poslije nekoliko pandemijskih kriznih godina kada je ovaj mehanizam bio privremeno suspendiran, liberali ga ove godine žele zadržati. Ali socijaldemokrati i Zeleni žele nešto potpuno suprotno, zahtijevajući reformu ustavne „dužničke kočnice“. Oni tvrde da je to zapravo „kočnica budućnosti", jer se novim zaduživanjem moraju financirati važne investicije. Spor unutar koalicije je s porastom financijskog pritiska skoro izvjestan.

Strah drži na okupu

Kancelar je isposlovao kod ministra financija Lindnera da se makar još jednom diskutira o mogućoj suspenziji „dužničke kočnice" za ovu godinu, ako se vojna i financijska podrška Ukrajini moraju povećati. No to ne znači da će Lindner pristati na suspenziju. Naročito kada se podsjetimo da je 48 posto članova htjelo da liberali napuste vladajuću koaliciju. Taj postotak bi lako mogao porasti.

Ali vodstva stranaka na vlasti se boje raskida koalicijskog ugovora više od svega drugog. Ako bi se raspisali izvanredni izbori, nad njih bi se nadnijela prijetnja gubitka vlasti. Mnogi zastupnici više ne bi bili u Bundestagu. Zato se skoro svi stranački dužnosnici trude da se nastavi suradnja u poprilično načetoj koaliciji. Strah od političke propasti je jedino što još uvijek drži na okupu socijaldemokrate, Zelene i liberale.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.