Što Ursulu von der Leyen čeka u Sarajevu?
22. siječnja 2024
Još od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom 2008. godine, iz Bosne i Hercegovine se prije čuju izgovori nego vijesti o potrebnim reformama u skladu sa standardima EU.
No posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen svakako potvrđuje želju EU primiti i Bosnu i Hercegovinu u svoju obitelj: „Posjet predsjednice EK zasigurno će imati za cilj da još jače potakne političke predstavnike što brže usvojiti ključne reformske zakone. Tako bi i sama EK mogla dati pozitivno mišljenje i konačnu odluku o otvaranju pregovaračkog procesa s BiH“, smatra glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo.
Europski dužnosnici često naglašavaju europsku perspektivu BiH, ali postavljaju jasne zahtjeve „dubokih i održivih reformi“. Na prvom mjestu je uspostava pravne države usklađena s europskim standardima.
„U ožujku će se sažeti stanje, a BiH u ovom trenutku nije toliko kredibilna. Ipak, treba uzeti u obzir i geopolitičku situaciju, situaciju unutar EU i regije te uložiti veće napore kako bi se 2024. maksimalno iskoristila kao ključna godina za EU integracije“, vjeruje Plakalo.
Izborma godina nije dobro vrijeme
On podsjeća na to da su ključni reformski zakoni – o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, sprečavanju sukoba interesa kao i zakon o sudovima u BiH – „još uvijek u ladici" pa se u ožujku realno može očekivati samo još jedna odgoda. „Možda za lipanj", tvrdi sugovornik DW-a. „U svakom slučaju, postoji ozbiljna predanost EK i Europskog vijeća da u ovoj godini otvore pristupne pregovore s BiH“, vjeruje glavni tajnik Europskog pokreta u BiH.
Ipak, upozorava kako je 2024. izborna godina u BiH i da se uoči svakih izbora u toj zemlji „zaoštrava“ politička retorika. „Postoji opasnost da se u predizborne svrhe zloupotrijebi i europski put BiH, da se podignu tenzije, a sve radi stjecanja političkih poena pred lokalne izbore“, kaže Plakalo.
Od zasjedanja EU vijeća u prosincu prošle godine kada je BiH dodijeljen uvjetni pregovarački status, postignut je minimalan napredak. „Zakon o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH nije u potpunosti usklađen sa direktivama EU, a usvojene izmjene i dopune zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću ne prate pozitivno mišljenje Venecijanske komisije iz 2020. godine“, kaže Plakalo.
Već i termin ožujka je ustupak
No dobro je da se zakoni usvajaju i to je pozitivan pristup, tvrdi sugovornik DW-a. Ali ističe kako stanje u BiH i dalje opterećuje problem Ustavnog suda te zemlje gdje još nisu imenovani svi suci, kao i zakon o neprovođenju presuda ustavnog suda BiH u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Također, pitanje državne imovine još uvijek nije riješeno, a tehničke izmjene i dopune izbornog zakona i dalje su neusuglašene pa se čeka odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.
Analitičar Europske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu Adnan Ćerimagić napominje da bez „bezuvjetne“ preporuke EK pristupni pregovori s BiH neće biti otvoreni jer čak i uz preporuku EK, može biti teško postići suglasnost država članica Unije: „EU je izašla u susret BiH kada je ožujak ove godine odredila kao termin za novu provjeru spremnosti BiH za otvaranje pristupnih pregovora, inače bi se morao čekati redovni izvještaj EK na jesen. S obzirom na to da se radi o svega par mjeseci, BiH ni teoretski, ni praktično u tom razdoblju neće moći ispuniti svih 14 uvjeta iz preporuka EK“, smatra Ćerimagić.
Bitno lošije nego i u Ukrajini i Moldaviji
Krajem prošle godine više članica Unije je bilo skeptično o početku pregovora s BiH koja očito i po nalazima EK ozbiljno zaostaje čak i za Ukrajinom i Moldavijom.
„Istina, pred BiH je postavljeno više uvjeta nego pred Ukrajinu i Moldaviju. Problem je u tome što su u Bosni i Hercegovini, pored ograničenog napretka – ona je ispunila tek 2 od 14 uvjeta EK – zabilježeni i negativni procesi u RS-u kad je riječ o ugrožavanju slobode medija, civilnog društva i udaru na Ustavni sud BiH“, kaže Ćerimagić.
Njegovo mišljenje jest kako su Njemačka i Nizozemska bile „posebno skeptične“ bez jasne preporuke Komisije i ispunjenja uvjeta. No ostaje pitanje što se htjelo kad se Sarajevu dao "popust" i odlučilo već u ožujku opet razmotriti to pitanje. „To bi moglo značiti da su odlučiti od BiH tražiti što i od Ukrajine i Moldavije i otvoriti pristupne pregovore i prije ispunjavanja svih uvjeta“, misli Ćerimagić.
No ocjene za Bosnu i Hercegovinu su izuzetno loše: osim tih uvjeta su tu i 33 poglavlja gdje se procjenjuje spremnost za članstvo. „A od vladavine prava i kvaliteta statistike, do zaštite okoliša i transportne politike, BiH je najmanje pripremljena zemlja među deset kandidata, daleko iza Ukrajine i Moldavije“, napominje Ćerimagić.
Sporovi, svađe i Bonnske ovlasti
Čelništvo Bosne i Hercegovine se doduše trudi usvojiti što više europskih zakona, ali ne ide sve kako se želi i planira. Primjera radi, šanse da se tehničke izmjene Izbornog zakona usvojene u zastupničkom domu Parlamenta BiH potvrde i Domu naroda za sada su vrlo male. Političari su intenzivirali razgovore nakon što je Christian Schmidt i tu nagovijestio upotrebu bonskih ovlasti.
Problematični su i Zakon o sudovima u BiH te Zakon o Ustavnom sudu BiH. Dok politički predstavnici Srba i Hrvata insistiraju na odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH (što je ustavna kategorija), bošnjački predstavnici smatraju da tome još nije vrijeme, između ostalog, zbog blokada u institucijama vlasti i jednostranih odluka RS-a suprotnih Ustavu BiH.
Europski put BiH nije lak, ali je neophodan za dugoročnu stabilnost i prosperitet zemlje. Analitičari zato preporučuju intenziviranje dijaloga političkih subjekata. Napominju da je neophodan politički konsenzus, tim prije što europski put BiH nije samo tehničko pitanje izraženo u 14. prioritetu Europske komisije, već test političke zrelosti i spremnosti za korjenite društvene reforme u skladu sa europskim standardima.